Evropska komisija predstavila nove mjere smanjenja štetnih gasova država Unije, koje bi trebale do 2030. gdine da dovedu do 40 posto manje zagadjenja, ili čak 80 posto manje nego što je zabilježeno 1990. godine. U Komimsiji tvrde da je riječ o ambicioznom ali ostvarljivom planu, dok prve kritike ukazuju da će, ukoliko prijedlog usvoje države članice, Unija propustiti šansu da ispuni obećanje dato na posljednjem globalnom samitu o klimi u Parizu...
U najkraćem, najbogatije evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, koja se, dok ne započne formalne pregovore o "razvodu" tretira kao članica sa svim obavezama i pravima, trebalo bi prema posljednjem planu Evropske komisije, da podnesu najveći teret smanjenja emisije štetnih gasova i u ukupnom skoru dovedu Uniju do 2030-te do smanjenja emisije za 40 posto. Mjere su fokusirane na polja koja do sada nisu bila sistematski regulsana, poput transporta, gradjevina, poljoprivrede i tretiranja otpada.
"Zato moramo da modernizujemo našu ekonomiju, da osiguramo rast i stvorimo nova radna mjesta u budućnosti i to je ključni cilj ovog paketa", kaže evropski komesar za energetsku uniju, Maroš Šefčovič.
Prema planu, koji se bazira na ekonomskom rastu i mogućnostima, od Švedske i Luksemburga se očekuje najviše - u odnosu na 2005 da smanje emisiju štetnih gasova i materija za 40 posto, Finska i Danska za 39, Njemačka a 38 posto. "Odlazeća" Britanija, Francuska, Austrija i Holandija za 37 dok Bugarska ne mora ništa da uradi na čistoći svojih zagadjivača. Čak i Poljska, koja je od strane nevladinih i specijalizovnih organizacija redovno kritikovana zbog svoje ekonomije bazirane na uglju, može sa manje od 10 posto smanjenja smisije štetnih gasova, mormno da nastavi sa zagadjenjem...
"Imate cijeli dijapazon država - ako gledate listu i vidite logiku, reći ćete- realistična očekivanja. Analizirali smo stanje i mogućhe teškoće u provodjenju plana za svaku državu i mogućnisti njihove fleksibilnosti - jede tu mogućnist imaju, druge ne, jer jednostano, ne mogu postići takav cilj. Lako je odrediti globalni cilj od 30 posto smanjenja, ali taj cilj morate rasporediti po držvama članicama i po različitim sektorima...Evropski savjet je rekao - idite od nula do minus 40 i u okviru tog raspona, sve su države dobile odgovarajuće zadatke...", navodi evropski komesar za klimatske promene, Miguel Arias Canete.
Očekuje se, dakle, od najbogatijih da još više urade na modernizaciji i uvodjenju čistih tehnologija za kamione, automobile, još bolje grade energetski održive i efikasne zgrade, orgnaizuju poljoprivredu, recikliraju smeće. Oni koji to nisu u stanju nastaviće po starom...
Zato ne čude ni kritike koje se već čuju sa svih strana i dovode u sumnju ispunjenje obećanja datog na sumitu o klimi da će Unija provesti mjere koje će globalno zagrijavanje zadržati ispod 2 stepena Celzijusa...i još jedna gotovo sigurna posljedica provodjenja ovog plana je očigledna - ukoliko ga države članice i Evropski parlament usvoje, dovešće do situacije da će razlike unutar Unije biti još veće - oni koji zaostaju u razvoju još više će zaostajati, gledajući kako njihovi bogati susjedi voze "čiste" automobile i rade u "čistim" fabrikama...