Japanska vlada nastoji da stabilizuje ekonomiju

  • Mil Arsega

Preživeli u mestu Minamisanriku, severni Japan, 14. mart 2011.

Najsnažniji zemljotres koji je pogodio Japan u poslednjih 140 godina potresao je i svetska finansijska tržišta. Japanska vlada je u ponedeljak preduzela mere u cilju stabilizovanja tržišta i pružanja dodatnih garancija bankama i kompanijama. Centralna banka Japana upumpala je 183 milijarde dolara u ekonomiju i zadržala osnovnu kamatnu stopu na niskom nivou kako bi novac bio dostupan za operacije raščišćavanja i obnovu. Eksperti u medjuvremenu nastoje da procene razmere finansijkih posledica zemljotresa i cunamija.

Zemljotres i cunami doveli su do pada japanskog berzanskog indeksa Nikei za 6 odsto - najniži nivo u poslednjih pet nedelja. Na svetskim berzama posebno je opala vrednost akcija osiguravajućih kompanija zbog bojazni od ogromnih zahteva za nadoknadu štete. Medjutim, imajući u vidu jačinu zemljotresa analitičar Ben Kolet kaže da je reakcija finansijskih tržišta mogla da bude i gora:

“Uzimajući u obzir razmere katastrofe I broj stradalih reakcije berze su bile relativno blage. Berza ipak nije doživela kolaps.”

U Sjedinjenim Državama povoljni izveštaji o porastu prodaje u februaru bili su u senci vesti sa druge strane Pacifika, a akcije su oscilirale izmedju dobitaka i gubitaka. Energetske kompanije su zabeležile porast vrednosti akcija, ali je cena nafte pala na ispod 100 dolara za barel prvi put ovog meseca zbog očekivanja da će potražnja u Japanu biti smanjena.

“Mislim da će relativno brzo doći do korekcije – za nekoliko dana. Sada se radi samo o prvobtinom utisku, ali kada budu sagledane prave razmere katastrofe, tržište nafte će se prilagoditi potražnji, imajući u vidu i nagli pad potražnje u zemlji koja je treći najveći potrošač nafte u svetu,” kaže analitičar Piter Kosta.

Dok investitotri nastoje da procene težinu ekonomskih posledca, izvesno je da će šteta koju su zemljotres i cunami naneli japanskoj infrastruktri biti ogromna. Medjutim, ekonomista Tom Vosa, veruje da će se fokus brzo pomeriti ka obnovi:

“Ono što će uslediti su velike investicije u japansku infrastrukturu. Šteta od zemljotresa u Kobeu 1995. godine procenjena je na 100 miliona dolara, a ovo je najteži zemljotres u Japanu u proteklih 140 godina. Mislim da bi šteta mogla da bude i dvostruko, pa i trostruko veća.”

Ekonomisti smatraju da će stopa rasta japanske privrede verovatno opasti na kraći rok, dok se biznis i industrija suočavaju sa nestašicama energije i oštećenim saobraćajnicama, ali da bi na duži rok potreba da se obnove uništeni gradovi i infrastruktura mogla da stimuliše ekonomiju i ubrza njen rast.