Brisel najavljuje razgovore sa Grčkom

  • Elvir Bucalo

Lider levičarske stranke Siriza

U centru evropskih institucija strahuju da bi, nakon izbora, višegodišnji bolan ali neophodan proces ozdravljenja grčke ekonomije i države mogao biti naprasno prekinut.

Pobjeda lijevih snaga u Grčkoj je u Briselu dočekana bez oduševljenja- ne zbog političkog opredjeljenja pobjednika, već njihovog obećanja Grcima da će hitno okončati ponižavajući odnos kakav su im nametnuli evropski i medjunarodni kreditori.

Ostavilo bi to traga ne samo na Grčkoj već i na evropskim ekonomijama i stavilo znak pitanja nad sudbinom zajedničke evropske valute. A do sada je u Grčku upumpano oko 240 milijardi eura evropskog i medjunarodnog novca koji pobjednici izbora, ljevičarska Siriza i njen vodja Aleksis Cipras obećavaju da će otpisati barem do visine od 60 posto. Zato suzdržane reakcije Brisela:

"Imamo naša pravila koja važe i kada je riječ o grčkim vlastima- sačekajmo da vidimo kakvi će biti zahtjevi novih vlasti u Atini i o tome ćemo sa njima razgovarati, kao što razgovaramo sa svim vladama, bez obzira kave su njihove pozicije. Izbor grčkog naroda ne uklanja obaveze Komisije, koja radi sa svima", rekao je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker.

"Kao što znate već smo dosta toga proteklih godina učinili kako bi smo Grčkoj olakšali breme dugova. Kada je riječ o kamatama, dužini rokova otplate. Uvijek ponavljamo da ćemo nastaviti sa njima da radimo ako su odlučni da nastave ono oko čega smo se dogovorili. Jedna od prvih stvari o kojima ćemo razgovarati je moguće produženje rokova isplate i ozdravljenja grčke ekonomije", istakao je predsjednik euro-grupe, Jeron Diselblom.

Razgovori, to je ono što za sada Atini obećava Brisel a i to bi trebalo biti dovoljno za početak. O tome će više riječ biti i sutra kada se sastaju ministri finansija EU. Jedno je sigurno-teško da će bilo ko lako pristati na otpis dugova. Novac koji je dat Grčkoj dolazi u najvećoj mjeri od poreskih obveznika,a neko je u Belgiji izračunao da danas grčka država samo Belgijancima duguje oko 900 eura po stanovniku. Teško da bi se neko medju njima našao ko bi svoj dio novca tek tako otpisao u ime bilo čijih političkih obećanja,a toga su, dan nakon izborne euforije, svjesni i u Atini.