Najavljene kriviène prijave zbog oduzimanja mandata - 2002-08-02

Mihajlov je rekao da æe prijave biti podnete zbog nelegalnog oduzimanja mandata, zloupotrebe položaja i prekrajanja izborne volje graðana. Demokratska stranka Srbije je, takoðe, najavila da æe istrajati u svojoj borbi i da æe se protiv nelegalnih odluka vladajuæe koalicije boriti svim demokratskim sredstvima, ukljuèujuæi i obraæanje meðunarodnim institucijama i saopštila da ne prihvata ponudu srpskog premijera Zorana Ðinðiæa da im se vrate poslanièki mandati u Skupštini Srbije, ako odustanu od blokade važnih reformi. Ta partija negira da blokira važne reforme, jer prema tvrdnjama iz Demokratske stranke Srbije nikakvih reformi nema, pa ih nije moguæe ni blokirati.

Sukob vladajuæe koalicije sa partijom jugoslovenskog predsednika Vojislava Koštunice postaje sve žešæi kako se zahuktava kampanja za predsednièke izbore. U okviru DOS-a mogao bi se uskoro pojaviti još jedan predsednièki kandidat. Posle lidera Nove Srbije Velimira Iliæa i kandidata Demohrišæanske stranke Srbije Nade Kostiæ, sve je izvesnija kandidatura predsednika Demokratskog centra Dragoljuba Miæunoviæa koji æe najpre i verovatno poèetkom iduæe nedelje dobiti podršku koalicije DAN koju pored njegove stranke èine Nova demokratija i Demokratska alternativa. Potpredsednik Demokratske alternative Nada Kolundžija kaže tim povodom da u ovom trenutku kad su u pitanju predsednièki izbori postoje neke procene da bi možda politièki bilo uputno da koalicija DAN treba da ima svog predsednièkog kandidata. Za sada se radi samo o tome, a ne da se pravi protivteža Vladi u kojoj smo i mi, kaže Kolundžija.

A prema najnovijem istraživanju agencije Strateški marketing predsednik Jugoslavije Vojislav Koštunica i potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus osvojili bi na predsednièkim izborima u Srbiji isti procenat glasova, po 22 odsto. Labus je dobio dva odsto glasova više, a Koštunica ima dva odsto glasova manje nego na prethodnom istraživanju ove agencije od pre mesec i po dana. U testu opredeljenosti u eventualnom drugom krugu izbora, Koštunica i Labus statistièki su jednaki sa po 36 odsto uz neznatnu prednost Labusa, ali po procentu onih koji ga pozitivno ocenjuju, Labus je sa 49 odsto po prvi put znaèajno ispred Koštunice koji ima 39 odsto glasova. Još jedna promena dogodila se po prvi put posle demokratske promene vlasti 2000. godine. Naime u julu ove godine po prvi put je Demokratska stranka sa naklonošæu 20 odsto biraèa u vidljivoj prednosti nad Demokratskom strankom Srbije èiji se rejting kreæe izmeðu 17 i 19 odsto.