Bivši komandant vojnih snaga NATOa, američki general Džon Kredok,
založio se za promenu načina na koji taj savez funkcioniše i pozvao na
obavezivanje političkih lidera da obezbeđuju sredstva za ispunjavanje
zadataka koje naređuju. General Kredok, koji je pre dve nedelje završio
trogodišnji mandat na čelu NATOa, govorio je juče u Vašingtonu pred
grupom oficira.
General Kredok kaže da bi lideri NATOa morali
ili da ograniče svoje ciljeve ili da obezbede snage za njihovo
ispunjavanje. On kaže da je tokom njegovog mandata na položaju glavnog
komandanta NATOa, njegovo najviše političko telo - Severnoatlantski
savet - odlučivalo o misijama jednoglasno, kako zahtevaju propisi, i
odobrilo vojni plan. Ali tada bi počeli da se javljaju problemi.
"Sledeći
korak u tome bilo je da počnemo da prikupljamo vojne snage. Održali
bismo konferenciju o tome. Svaki put, bez razlike, zemlje nisu bile
spremne da odvoje snage za ono što su nam kolektivno naložile da
uradimo," kaže general Kredok.
Kredok kaže da je NATO pre tri
godine preuzeo odgovornost za operacije bezbednosti širom Avganistana
sa samo polovinom potrebnih snaga. On je rekao da novije nastojanje da
se pojačaju antipiratske parole kraj obala Somalije nije dovelo do
okupljanja nikakvih dodatnih snaga.
Prema njegovim rečima, NATO
radi na izradi novog strateškog koncepta, koji bi trebalo da bude
usvojen na samitu iduće godine. Ali on kaže da bi lideri alijanse
trebalo da izmene i način na koji alijansa treba taj koncept da
sprovede u delo.
"Novi model mora da bude sledeći: ako vojska
preuzme zadatak, njegovo sprovođenje ne počinje sve dok nismo potpuno
obezbeđeni svim onim što je potrebno da ga izvršimo. Ako ne dobijemo
sve što je potrebno, umesto da započnemo sprovođenje zadatka ponudićemo
alternative," kaže Kredok.
General Kredok je istakao da većina
članica NATOa ne učestvuje u potpunosti u vojnim misijama. On je te
zemlje podelio u dve kategorije - one koje ne mogu da učine više i one
koje ne žele da čine više. On je rekao da su razlozi tog oklevanja
različiti, i da obuhvataju strah od žrtava, visoku cenu slanja vojnika
u strane zemlje, otpor Evropljana prema vojnim avanturama u
inostranstvu i političku slabost nekih evropskih koalicionih vlada.
Kredok je rekao da bi alijansa trebalo da olakša zemljama članicama
slanje trupa u takve misije, delimično time što bi obezbedila
zajednički fond u vojnim efektivama i finansijskim sredstvima.
General
Kredok smatra da je NATO suočen sa teškom odlukom o tome šta smatra za
pretnju i šta su zemlje članice spremne da učine u vezi sa tim
pretnjama.
"NATO mora da odluči na šta želi da se fokusira,
koliko želi da se fokusira i da to čini imajući u vidu činjenicu da
prilozi u ljudstvu i opremi imaju svoja ograničenja. 73 hiljade naših
vojnika uključeno je u tekuće operacije. Preostale snage su trivijalne.
Prema tome, pojedinačne zemlje ili moraju da uvećaju te snage ili da
smanje svoje apetite," rekao je general Kredok.
General Džon
Kredok je zaključio da se NATO zaglavio u konfliktu između svoje
"ambicije" i "političke volje" svojih članica, i da se ti međusobno
suprotstavljeni faktori moraju dovesti u ravnotežu.