General Kredok: NATO bi morao da sprovede krupne promene

Bivši komandant vojnih snaga NATOa, američki general Džon Kredok, založio se za promenu načina na koji taj savez funkcioniše i pozvao na obavezivanje političkih lidera da obezbeđuju sredstva za ispunjavanje zadataka koje naređuju. General Kredok, koji je pre dve nedelje završio trogodišnji mandat na čelu NATOa, govorio je juče u Vašingtonu pred grupom oficira.

General Kredok kaže da bi lideri NATOa morali ili da ograniče svoje ciljeve ili da obezbede snage za njihovo ispunjavanje. On kaže da je tokom njegovog mandata na položaju glavnog komandanta NATOa, njegovo najviše političko telo - Severnoatlantski savet - odlučivalo o misijama jednoglasno, kako zahtevaju propisi, i odobrilo vojni plan. Ali tada bi počeli da se javljaju problemi.

"Sledeći korak u tome bilo je da počnemo da prikupljamo vojne snage. Održali bismo konferenciju o tome. Svaki put, bez razlike, zemlje nisu bile spremne da odvoje snage za ono što su nam kolektivno naložile da uradimo," kaže general Kredok.

Kredok kaže da je NATO pre tri godine preuzeo odgovornost za operacije bezbednosti širom Avganistana sa samo polovinom potrebnih snaga. On je rekao da novije nastojanje da se pojačaju antipiratske parole kraj obala Somalije nije dovelo do okupljanja nikakvih dodatnih snaga.

Prema njegovim rečima, NATO radi na izradi novog strateškog koncepta, koji bi trebalo da bude usvojen na samitu iduće godine. Ali on kaže da bi lideri alijanse trebalo da izmene i način na koji alijansa treba taj koncept da sprovede u delo.

"Novi model mora da bude sledeći: ako vojska preuzme zadatak, njegovo sprovođenje ne počinje sve dok nismo potpuno obezbeđeni svim onim što je potrebno da ga izvršimo. Ako ne dobijemo sve što je potrebno, umesto da započnemo sprovođenje zadatka ponudićemo alternative," kaže Kredok.

General Kredok je istakao da većina članica NATOa ne učestvuje u potpunosti u vojnim misijama. On je te zemlje podelio u dve kategorije - one koje ne mogu da učine više i one koje ne žele da čine više. On je rekao da su razlozi tog oklevanja različiti, i da obuhvataju strah od žrtava, visoku cenu slanja vojnika u strane zemlje, otpor Evropljana prema vojnim avanturama u inostranstvu i političku slabost nekih evropskih koalicionih vlada. Kredok je rekao da bi alijansa trebalo da olakša zemljama članicama slanje trupa u takve misije, delimično time što bi obezbedila zajednički fond u vojnim efektivama i finansijskim sredstvima.

General Kredok smatra da je NATO suočen sa teškom odlukom o tome šta smatra za pretnju i šta su zemlje članice spremne da učine u vezi sa tim pretnjama.

"NATO mora da odluči na šta želi da se fokusira, koliko želi da se fokusira i da to čini imajući u vidu činjenicu da prilozi u ljudstvu i opremi imaju svoja ograničenja. 73 hiljade naših vojnika uključeno je u tekuće operacije. Preostale snage su trivijalne. Prema tome, pojedinačne zemlje ili moraju da uvećaju te snage ili da smanje svoje apetite," rekao je general Kredok.

General Džon Kredok je zaključio da se NATO zaglavio u konfliktu između svoje "ambicije" i "političke volje" svojih članica, i da se ti međusobno suprotstavljeni faktori moraju dovesti u ravnotežu.