Evropski parlament je ovih dana podržao mjere koje značajno poboljšavaju evropska pravila azila. Za sve one koji traže azil na području Evropske unije, a takvih je tokom 2007. godine bilo više od 200 hiljada, značiće to humaniji pristup, mogućnost privremenog zaposlenja i šansu više da im Unija postane novi dom.
Rijeke stotina hiljada onih koji se svake godine u Evropskoj uniji prijavljuju kao potražitelji azila, prima se i njihovi zahtjevi tretiraju na različite načine, ukazuju u Evropkoj komisiji i Parlamentu, komentarišući potrebu da se praksa bavljenja slučajevima zahtjeva za azilom značajno mijenja. Do sada, prva vrata na koja potražitelj azila zakuca, prva država kojoj se obrati, bila je dužna da se brine o njegovoj sudbini- smještaju, integraciji ili, ukoliko se zahjev odbije, transferu u matičnu zemlju. Prema zahtjevu Komisije, koji je sada dobio i zeleno svjetlo Evropskog parlamenta, članice Unije će solidarno, svaka prema mogućnostima i kapacitetu, sudjelovati u obradi zahtjeva za azilom. To praktično znači da će, primjera radi, Malta i ostale zemlje uz južni rub Unije, moći odahnuti i podijeliti teret imigranata koji traže azil sa ostalim, većim i jačim evropskim članicama. Nove mjere bi trebale biti humanije- isključiti moguće razdvajanje porodica, omogućiti onima koji traže azil da privremeno rade u Uniji, nastojati sa njima bolje komunicirati.
"Ključno je da potražitelji azila budu informirani na jeziku koji razumiju, sve suprotno jednostavno nije prihvatljivo. Moj prijedlog pomoći bi trebalo da omogući adekvatan standard življenja, a psihičko i mentalno zdravlje potražitelja azila se mora zaštiti. Mislim da je sve ispod toga udar na dignitet onih koji traže azil", ističe autor rezolucije Evropskog parlamenta o azilu, Antonio Masip Hidalgo.
Nova bi pravila trebala osnažiti i zajedničku bazu podataka o potražiteljima azila. Evropska baza podataka, na vrijeme i detaljno uređena, spriječila bi i azilantski šoping, uvjereni su u Evropskoj komisiji i Parlamentu, odnosno praksu da neko čiji je zahtjev za azilom odbijen u jednoj, jednostavno ponovi proceduru u drugoj evropskoj članici. U svakom slučaju, glas Parlamenta za novu regulativu na polju azila tumači se kao korak dalje prema promociji zaštite ljudskih prava i dostojanstva, što u Briselu rado vide i kao evropsku vrijednost.
"Potrebna nam je podrška Evropskog palamenta kako bi smo osigurali da politika azila bude u liniji sa našim evropskim vrijednostima, koje su ponekad predmet kritika i zabrinutosti. Sada, međutim, je riječ o humanom pristupu, duhu i humanim tradicijama našeg kontinenta", kaže evropski komesar za unutrašnje poslove, Žak Baro.
Podržan je i prijedlog osnivanja Ureda za podršku azilu, koji bi trebao pomoći boljoj koordinaciji među evropskim članicama. Inače, samo 2007. godine, azil u EU je tražilo više od 200 hiljada ljudi. Najviše iz Iraka, Rusije, Turske, Somalije, Irana i Srbije, vjeruje se, sa Kosova. Od kraja te godine do danas, više od 11 miliona ljudi je napustilo svoje domove, tražeći azil na nekom drugom mjestu na planeti.
