Nedavni intervju ruskog predsednika Dimitrija Medvedeva anti-vladinom
listu „Novaja Gazeta“, posle kojeg je održao sastanak sa članovima
vladine Komisije za ljudska prava, naveli su neke eksperte na zaključak
da Medvedev možda pokušava da zacrta nezavisnu liniju od svog
prethodnika Vladimira Putina. Tim povodom za "Glas Amerike" govori Maša
Lipman, naučna saradnica Fondacije Karnegi u Moskvi.
„Taj
sastanak sa Medvedevom veoma je zanimljiv, jer su članovi Saveta za
ljudska prava bili veoma organizovani. Govorili su oštro i bez uvijanja
o hitnim problemima u vezi sa vladavinom zakona i ljudskim pravima. To
je samo po sebi prilično važno. Intervju za list 'Novaja Gazeta' je
takođe zanimljiv, jer se Putin nije nikada susreo sa novinarima tog
lista. Medvedev je jednom ranije održao sastanak sa urednikom 'Gazete',
sa kojim je razgovarao o užasnom slučaju ubistva poznate aktivistkinje
za ljudska prava i novinarke tog lista, Ane Politkovskaje, 2007. Tada
je obećao da će dati intervju“.
Lipmanova kaže da bi bilo
pogrešno protumačiti to kao znak liberalizacije Rusije. Prema njenom
mišljenju, ruski predsednik želi pre svega da suzbije kritiku na račun
Kremlja, koja preti da se razbukta zbog sadašnje teške ekonomske krize
u zemlji.
„Predsednik
je najavio otvaranje dijaloga sa pobornicima građanskog društva, ali
kada je reč o donošenju odluka, stvar stoji sasvim drugačije“, kaže
Maša Lipman.
Na pitanje da li u tim nastojanjima Medvedev ima podršku premijera Vladimira Putina, Maša Lipman odgovara:
„Sve što se događa na vrhu nije nimalo transparentno. Ne zna se ko
pored Putina i Medvedeva donosi odluke u Rusiji. Ne zna se ni kakav
aražman postoji između njih dvojice. Niko ne zna da li je uloga
Medvedeva da sačuva predsednički položaj za Putina, koji bi mogao da se
vrati 2012, jer to Ustav dozvoljava. No, Medvedev se očigledno
razlikuje od Putina. Mlad je, nije povezan sa KGB-om, čak je drugačije
naravi od Putina. Ali ne treba zaboraviti da Medvedev duguje Putinu za
predsednički položaj, kao i za popularnost koju uživa. U tom tandemu,
Putin igra daleko važniju ulogu od Medvedeva“.
Prema
rečima saradnice Fondacije Karnegi, na najvišim položajima u vladi,
vojsci i službama bezbednosti nalaze se isključivo Putinovi ljudi.
Ruski premijer takođe donosi glavne odluke o raspoređivanju državnih
sredstava, kaže Maša Lipman.
„Medvedev
je za sada zamenio veoma mali broj funkcionera koje je Putin postavio.
Što je još važnije, nije zamenio nijednog čelnika neke od ključnih
službi, kao što su državna bezbednost, vojska, unutrašnji poslovi i
pravosuđe. U Rusiji, ti neformalni aranžmani su mnogo važniji od
institucija. Ruski sistem je izrazito centralizovan, sa koncentracijom
vlasti na vrhu“, kaže Maša Lipman.
Međutim, ona ističe
kaže da, uprkos nekim predviđanjima, posle ruske intervencije u Gruziji
nije došlo do pojačane represije građanskih organizacija. Ipak, sistem
pod Putinom i Medvedevom je daleko od prodemokratskog, zaključuje Maša
Lipman, saradnica Fondacije Karnegi u Moskvi.