Činjenica da je Bušova administracija uvećala projekciju budžetskog deficita za narednu godinu na rekodnih 482 milijarde dolara izazvala je brojne reakcije, posebno zbog toga što je definitivno u pitanju problem koji će sačekati i narednu administraciju u Bijeloj kući.
Manje od 100 dana do predsjedničkih izbora Barak Obama i Džon Mekejn pokušavaju da naciju ubijede da mogu da izađu na kraj sa ekonomskim problemima.
Ko god bude izabran za predsjednika suočiće se sa nizom
izazova – nestabilnim Vol Stritom, haosom na tržištu nekretnina, visokim
cijenama goriva i – uz sve to – rekordnim budžetskim deficitom.
"Pet najvećih budžetskih deficita u istoriji dio su legata ovog predsjednika, a najveća suma predviđena je za 2009. godinu u kojoj odlazi sa funkcije", kaže senator Ken Konrand.
U nastojanju da se ogradi od predsjednika Buša, senator Mekejn je u pisanom saopštenju naveo da “nema boljeg podsjetnika na potrebu da se promijeni politika enormne poštrošnje koja je karakterisala ovu administraciju”.
Na drugoj strani, Barak Obama insistira da su ekonomski problemi međusobno povezani.
"Mnoge od kriza su direktna posljedica odlaganja važnih odluka", smatra Obama.
Mnogi vjeruju da će se naredni predsjednik SAD suočiti sa sumornom stvarnošću.
"Vašington je izgubio osjećaj stvarnosti. Ljudi pričaju o povećanju potrošnje i smanjenju poreza. Moraće se opametiti”, kaže Dejvid Voker, izvršni direktor Fondacije “Peter G. Peterson”
Ima i eksperata koji kažu da bi, kad se ukalkulišu rat u
Iraku i troškovi zdravstenog osiguranja penzionera, razlika u potrošnji i prihodima
mogla da poraste i na cijelih 600 milijardi dolara.