Farmeri u Sjedinjenim Američkim Državama prolazili kroz dobre i loše cikluse

Međutim, njihovi izgledi su sada opet povoljni, zahvaljujući skoku cena poljoprivrednih proizvoda i vrednosti zemljišta, naročito na područjima na kojima se gaji kukuruz.

U Ajovi, državi na američkom srednjem zapadu, kukuruz i druge žitarice prekrivaju blago zatalasani pejsaž dokle god pogled doseže. Džon Tomson, farmer iz okoline Vebster Sitija, aže da je ceo taj okrug oduvek bio dar prirode.

«Ovde u Ajovi imate delove koji su najplodnija crnica koja može da se zamisli na celom svetu. Sloj je debeo i krajnje plodan. Razlozi potiču još iz Ledenog doba, kada su se na teritoriji Ajove preklopila pomeranja čak četiri glečera», kaže Tomson.

Ipak, plodna ajovska zemlja nije uvek donosila bogatstvo onima koji su je obrađivali. Od početka pa do sredine 1980-ih, depresirane cene žitarica i velike kamate su dovele do smanjenja broja farmerskih porodica. Jedna od žrtava je bio u Kurt Mekoski, koji sada vodi jednu klanicu živine u Vebster Sitiju.

«Godinama sam bio farmer, ali sam onda pao kao žrtva krize. To je razlog zbog kojeg sam sada ovde. To je i način – da tako kažem - da se bar jednom nogom zadržim u poljoprivredi», kaže Mekoski...

Mekoski dodaje da se stanje u poljoprivredi bitno poboljšalo, zahvaljujući seriji federalnih zakona kojima se subvencioniše etanol kao alternativno gorivo.

«Sve dok nije krenuo ovaj biznis sa etanolom, što se tiče na primer cene kukuruza, ona se nije menjala dvadesetak godina. A svi drugi troškovi su se povećavali. Da nije bilo vlade, verovatno još mnogo malih farmera ne bi preživelo», kaže on.

Potražnja etanola je udvostručila cenu kukuruza i proteklih godina naglo povećala vrednost zemljišta. Od druge žitarice, soje, pravi se još jedno obnovljivo gorivo, takozvani biodizel. Traganje za novim eneregetskim izvorima je mnogim malim farmerima omogućilo da stave deo novca u banku i investiraju u nove mašinerije, bolje seme i druge načine povećanja zarade od obradivog zemljišta. Džon Tomson, koji je došao na državni Poljoprivredi sajam, kaže da svi od toga imaju korist.

«Tu je i tehnologija zahvaljujući kojoj se proizvodnja kukuruza povećava. Prinos je veći nego ikada. A sve to pomaže u ishrani celog sveta», kaže Tomson.

Kada farmeri zarađuju, onda se ta zarada preliva u širu ruralnu ekonomiju. Kompanije koje skladište i transportuju žitarice na tržišta su zaposlenije. Proizvođači opreme više prodaju. Čak i maloprodaja u farmerskim zajednicama ima koristi od povećanja prihoda. Američka vlada kaže da porodične farme predstavljaju 98 odsto ukupne poljoprivrede. A ako te porodične farme donose više, to je razlog više da mladi ljudi sa ruralnih područja ostanu kod kuće.