Vrednost dolara pada, u Rusiji se vraćaju rubljama

Vrednost dolara pala je na rekorno nizak nivo u odnosu na euro i na najmanju vrednost u odnosu na britansku funtu u proteklih 26 godina.

Vrednost eura je u jednom trenutku dosegla skoro 1.38 dolara, a funta dostigla 2 dolara i 3 centa.

Trgovci se oslobađaju dolara u strahu da će problemi na tržištu nekretnina usporiti američki ekonomski rast, a potražnja za funtom bila je veća u očekivanju da britanska centralna banka možda podigne kamatne stope - što bi u konačnom povećalo zaradu onih koji su investirali u britansku valutu.

Rusi prodaju dolare

Ruska Centralna banka ukazuje da naglo opada količina američkih dolara u privatnom opticaju u Rusiji. Prema istom saopštenju, Rusi sve više novca prebacuju u inostranstvo i stiču sve više poverenja u ekonomsko zdravlje svoje zemlje.

Prema najnovijih podacima ruske Centralne banke, od 2002. godine do prvog jula ove godine, sredstva koja privatni gradjani drže u dolarskoj valuti opala su sa 35 milijardi na svega 12 milijardi. Denis Rodionov, direktor investicione firme ”Brajt majnds kapital“ u Moskvi, kaže da Rusi dolarima kupuju rublje zbog neizvesnosti oko američkog budžetskog deficita i negativnog trgovinskog bilansa. Rublja postaje, kaže on, sve stabilnija valuta.

Vrednost rublje u proteklih nekoliko godina raste u odnosu na dolar i ušteda u rubljama ubira veći interes, naglašava Radionov. Ruska Centralna banka ukazuje u odvojenom izveštaju da je prošle godine iz Rusije otišlo skoro 19 milijardi dolara, a novac sa privatnih računa čini 54% te sume koja je mahom korišćena u trgovinskoj razmeni, posebno sa Kinom.

Analitičari ukazuju da taj trend ukazuje da Rusi kupuju novu tehnologiju i da diversifikacijom svojih sredstava žele da preduprede moguće finansijske gubitke. Medjutim, Anton Stručinevski, viši saradnik moskovske investicione fime ”Trojka-dijalog“ kaže da je ipak veći dotok novca u Rusiju.

Prošle godine je 41 milijarda dolara ušla u Rusiju, a samo u drugom kvartalu ove godine dotok novca premašuje 50 milijardi dolara, napominje Stručinevski. Rodionov ukazuje da Ukrajinci, Uzbekistanci i Tadžikistanci na privremenom radu u Rusiji igraju pozitivnu ulogu: pošto u Rusiji vlada nestašica jeftine radne snage i obim populacije opada, strani radnici su dobrodošli, a novac koji šalju kući doprinosi razvoju privrede u njihovim matičnim državama.

Analitičari ukazuju i da su mnogi Rusi posle kolapsa Sovjetskog saveza i finansijske krize 1998. kupili dolare pa im sada teško pada da ih prodaju za ispod 26 rubalja po dolaru za koji su pre tri godine plaćali 30 rubalja.