Granma web site Tuesday, Sept. 5, 2006" hspace=2 src="/serbian/images/Granma_Fidel_Castro_210.jpg" width=163 align=right vspace=2 border=0>Uz zdravstvene biltene Fidela Kastra, koji su ovih dana nezaobilazan sadržaj u programima svjetskih medija, naširoko se spekuliše da komunistički režim na Kubi neće opstati dugo poslije Kastra. Nameću se i brojna pitanja - kada bi Kuba mogla da se okrene demokratiji i slobodi i sa kakvim će se izazovima suočiti. Ovdje u Glasu Amerike ovih dana su, na neka od tih pitanja, pokušali da odgovore ambasadori nekoliko bivših komunističkih država.
Fidel Kastro nije viđen u javnosti otkako je u julu, poslije operacije predao aktuelnom ministru odbrane, dužnost svom mlađem bratu, Raulu. I dok mediji izvještavaju o tome kako se Kastrovo zdravstveno stanje pogoršava, jedan broj analitičara smatra da komunistički režim na Kubi neće živjeti dugo poslije smrti 80-godišnjeg lidera. Zemlje centralne i istočne Evrope koje su se 1991. godine, nakon pola stoljeća, otarasile komunističke represije – sada su simbol uspjeha tranzicije od komunizma ka demokratiji...
Mađarski ambasador, Androš Simonji, kaže da se njegova zemlje uspješno preorijentisala sa komandne na tržišnu ekonomiju, da je mađarsko društvo sada slobodno, da su mediji slobodni i da je politički sistem višepartijski.
Adroš Simonji i ambasadori još tri države iz takozvane «Višegradske grupe» u Vašingtonu, učestvovali su na okruglom stolu u organizaciji Glasa Amerike. Članice Višegradske grupe - Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska – su, poslije Slovenije, danas najbogatije bivše komunističke države.
Slovački ambasador, Rastislav Kacer, kaže da politička tranzicija u njegovoj zemlji nije uvijek bila jednostavna.
«Transformacija sa planske na tržišnu ekonomiju je ponekada bolna. Ekonomija mora da se restruktuira, a to sa sobom nosi i određeno usporavanje ekonomskog rasta, jer se smanjuje proizvodnja koja nije profitabilna, a koju su komunističke vlasti nekada subvencionirale», kaže ambasador Kacer.
Privatizacija državnih preduzeća često iziskuje strane investicije, što opet – kod određenih krugova – stvara utisak da se državna imovina strancima rasprodaje jeftino. Druga izražena bojazan je to što uz privatizaciju nestaje komforan socijalni program, koji je podrazumijevao univerzalnu zdravstvenu zaštitu i druge beneficije.
«Nije sve baš tako», kaže ambasador Kacer i u tom kontekstu pominje prodaju Škode njemačkom Volksvagenu.
«Škoda je danas izuzetna kompanija u kojoj radi 20 puta više radnika nego što je to bio slučaj. I svi radnici su Slovaci. Vrijednost plata se utrostručila», kaže ambasador Slovačke.
Peter Kolar, ambasador Češke, dodaje da je narod, pored ekonomskih koristi, osjetio i boljitak života u slobodi.
“Sad je svaki pojedinac, praktično,odogovoran sa svoju ličnu sudbinu. Nema centralizovane moćne strukture koja je ljudima govorila šta moraju da rade i govore”, kaže Kolar.
Sudbinu Mađarske danas, ističe ambasador Simonji, kroje isključivo Mađari.
"Ako Mađari nisu zadovoljni onim što vide, to mogu da promijene na izborima, svake četiri godine. To je velika stvar, to je sloboda", kaže Simonji.
Četvorica ambasadora međutim priznaju da se situacija na Kubi umnogome razlikuje od nekadašnjih prilika u zemljama bivšeg SSSR-a, ali da Kastrovo naslijeđe ostavlja prijeku potrebu z suštinskim političkim i ekonomskim reformama. Kubanci, smatraju diplomatski predstavnici bivših komunističkih istočnoevropskih zemalja, mogu iz njihovog iskustva da uče o uspješnoj tranziciji.