Linkovi

Alahdad: Alternativnim metodima protiv terorizma


Ziad Alahdad, bivši direktor operacija Svetske banke
Ziad Alahdad, bivši direktor operacija Svetske banke

O socijalno-ekonomskom razvoju kao delu strategije u borbi protiv terorirzma, kolega Branko Mikašinović razgovarao je sa savetnikom i bivšim direktorom za operacije Svetske banke, Zaidom Alahdadom.

Alahdad: “U borbi protiv terorizma imate u suštini dva pristupa: prvi je, kako je to nazivam, 'refleksni', odnosno automatski, koji podrazumeva oružanu konfrontaciju ili akciju i poboljšanje bezbednosti. Drugi je više promišljen, odnoso razborit pristup u skladu sa kojim mi analiziramo uzorke terorizma i načine na koje ih treba sistematski i dugoročno rešiti. Tu ne govorim specifično o Al Kaide, koja je prvenstveno ideološki motivisana, već o siromašnim i slabo razvijenim zemljama u kojima se kao posledica siromaštva radja i razvija prvo ekstremizam, a zatim terorizam. Za te siromašne zemlje i ljude, koji su u stvari operativci, koji sprovode u delo naloge ideologa Al Kaide, socijialno-ekonomski razvoj postaje imperativ. Drugim rečima, izbalansirani i raznoliki društveno-ekonomski pristup u borbi protiv terorizma će biti pravi odgovor, odnosno rezultirati uspehom u tom konfliktu.”

Glas Amerike: Iz kog razloga ovom pristupu nije obraćena dovoljna pažnja i šta je bila glavna prepreka u tome?

Alahdad: Naravno, imamo brojne prepreke na tom putu, ali jedna od najvažnijih je nepovezanost izmedju političkog i ekonomsko-razvojnog horizonta. Po definiciji, politički horizont je kratkotrajan. Akcije se preduzimaju brzo i nedovolno promišljeno da bi se zadovoljili birači. Suprotno tome, ekonomsko-razvojni horizont je generacijski poduhvat. Naime, da bi se iskorenilo siromaštvo, podstakla ekonomija, unapredilo zdravstvo, itd., potrebno je, recimo 25 godina. Medjutim, u skladu sa razvojnim ekonomskim mogućnostima, imate kraktoročne i akcije srednjeg dometa, koje su veoma uspešne. To se odnosi na urbane i ruralne sredine i populacije gde imate vrlo uspešne primere. Uzmite, na primer, Pakistan, gde su postignuti značajni rezultati u razvoju ruralnih oblasti, kao i u metropoli Karačiju, gde imate oaze uspeha, kojima su unapredjeni životni standard i bezbednost i time transformisan život gradjana. Svetska banka je, recimo, obezbedila sredstva za krakoročne socijalne i ekonomske programe u Pakistanu, u Aziji uopšte, kao i u istočnoj Evropi, čime je smanjeno siromaštvo i, na primer, omogućen ulazak nekih istočno-evropskih zemalja u EU. Dakle, dok se radi na dugoročnim projektima, ovakvi krakoročni potezi su veoma korisni.”

Glas Amerike: Da li postoje dovoljna sredstva za ekonomsko-razvojna nastojanja, kao dela strategije u borbi protiv terorizma?

Alahdad: “Možda ste čuli o milenijumskom razvojnom programu UN, kojim se predlažu rešenja do 2015. godine, odnosno kako se uhvatiti u koštac sa najtežim društveno-ekonomskim problemima u zemljama u razvoju. Prema Svetskoj banci, deficit za ovaj program je izmedju 240 i 400 milijardi dolara, što znači da neki od ciljeva neće biti ispunjeni. Suprotno tome, neuporedivo veće sume se troša za odbranu i bezbednost. Relativno jednostvno rešenje bi bilo da se veoma mala sredstva iz odbrambenog budžeta prebace u sektor ekonomskog razvoja, čime bi deficit milenijumskog programa bio smanjen i pomoć nerazvijenima bila omogućena, a terorizam smanjen. To svakako neće u većoj meri obuzdati terorizam, ali će smanjiti siromaštvo, podići obrazovni sistem, ublažiti fanatizam, itd., i to je samo jedan, ali veoma važan način, da se terorizam obuzda i tokom vremena eleiminiše.”

XS
SM
MD
LG