Francuski premijer Fransoa Fijon izjavio je da postoji velika vjerovatnoća da Evropa i Sjedinjene Države postignu sporazum o korišćenju strateških rezervi nafte, kako bi se smanjile cijene i spriječila nestašica.
Rast cijena nafte pričinjava sve veće probleme političarima širom svijeta. Cijena sirove nafte “brent” porasla je za 15 odsto ove godine i danas se prodavala za 124 dolara po barelu. Razgovorima Sjedinjenih Država i Velike Britanije o posezanju za strateškim rezervama sada se pridružila i Francuska. Francuski premijer Fransoa Fijon kaže da se nada dogovoru.
“Ukoliko postignemo sporazum sa drugim razvijenim zemljama, korišćenjem naših rezervi možemo da spustimo cijene nafte tokom ograničenog perioda. To je način za suočavanje sa krizom, koja je uglavnom posljedica trenutne situacije u Iranu. Ne mogu se međutim očekivati čuda od snižavanja cijena nafte, ali ćemo možda biti u mogućnosti da ih stabilizujemo odnosno malo snizimo tokom nekoliko mjeseci”.
Saudijska Arabija, jedna od najvećih izvoznica nafte u svijetu, takođe je saopštila da želi niže cijene i da je spremna da popuni bilo kakvu prazninu u snabdijevanju, ukoliko to bude potrebno. Sajmon Vardel je stručnjak za naftu u kompaniji “HIS Global Insight”.
"Potreban je samo poremećaj u količini nafte koju Iran izvozi, oko dva miliona barela dnevno. Ukoliko ta zaliha ne bude dostupna na tržištu, onda ćemo stvarno imati poblema da je nadoknadimo”.
Globalne zalihe već su manje za više od million barela dnevno što je rezultat građanskih nemira, nepovoljnih vremenskih uslova i tehničkih problema u više zemalja. Saudijska Arabija je jedini proizvođač koji ima dovoljno rezervi nafte da pomogne u slučaju velike nestašice. Sjedinjene Države naročito su zainteresovane za snižavanje cijena, s obzirom na to da predsjednik Obama vodi kampanju za reizbor. Cijena sirove nafte na američkom tržištu danas je neznatno pala na 105 dolaza za barel, ali je u zemlji i dalje prisutno veliko nezadovoljstvo zbog visokih cijena, koje - prema mišljenju analitičara - usporavaju ekonomski rast.
"Globalna ekonomija se još oporavlja i ovakve cijene negativno utiču na to, tako da bi definitivno trebalo da budu niže”.
Za donošenje odluke o korišćenju dodatnih rezervi potrebno je odobrenje Međunarodne agencije za energiju, koja se poslednji put odlučila na taj potez tokom građanskog rata u Libiji. Njeni predstavnici za sada ističu da trenutna situacije nije još toliko loša da bi se opravdalo korišćenje dodatnih rezervi. To bi međutim moglo da se promijeni nakon stupanja na snagu zabrane Evropske unije na uvoz nafte iz Irana, 1. jula.