Osamdeset odsto kompanija u SAD će pratiti dolazak radnika u kancelarije, dok će devet od 10 kompanije zaposlenima nuditi podsticaje za rad u kancelariji, pokazuje izvještaj u kojem se takođe navodi da će radnici snositi posljedice ako odbiju da se vrate.
Većina anketiranih kompanija planira da koristi bedževe ili kartice kojima se registruje ulazak u radni prostor (62%) kako bi pratile prisustvo. Druge očekuju da će to činiti ručnom evidencijom (50%), putem Wi-Fi (50%), korištenjem senzora koji evidentiraju zauzetost prostora (43%) ili senzora postavljenih ispod stolova zaposlenih (38%).
„Mislim da će kompanije početi gubiti svoje vodeće ljude kada oni shvate da će biti ovako intenzivno praćeni. Osjeća se kao da je riječ o velikom bratu i to je veoma mikromenadžment, a ljudi to ne vole”, kaže Džulija Tutejkr, koja vodi obuku za profesionalno usmjeravanje na veb stranici ResumeBuilder.com. „Mislim da će (radnici) pronaći mjesta na kojima su cijenjeni zbog onoga što donose kompaniji u odnosu na vrijeme koje provode u stolici kompanije.”
Tokom pandemije, mnoge kompanije u SAD su uvele mogućnost rada od kuće - što je i dalje zastupljeno u značajnoj mjeri.
Učesnici istraživanja koje je organizacija "Resume Builder" sprovela u decembru 2023. godine, bili su menadžeri na visokom nivou iz kompanija koje imaju najmanje 11 zaposlenih.
Istraživanje je pokazalo da je produktivnost glavni razlog zašto šefovi žele da se radnici vrate u poslovne zgrade. Da bi ih tamo privukli, ponudiće podsticaje poput vremena za druženje (52%), gotovih obroka (46%) i unapređenih poslovnih prostora (41%). Neki od poslodavaca će ponuditi pogodnosti kao što su povišice (40%) i beneficije za brigu o djeci (37%).
Tutejkr kaže da su gotovi obroci dobar početak, ali ono što bi radnici zaista cijenili su nadoknade za putovanje na posao, brigu o djeci, njegu kućnih ljubimaca i odjeću.
Od anketiranih kompanija, 63% vjeruje da će dolazak zaposlenih u kancelarije poboljšati radnu kulturu, dok 29% kaže da će rad u kancelariji smanjiti burnaut - prekomjenu iscrpljenost i sagorevanje radnika.
„Mislim da poslodavci ne shvataju ono što prosječan zaposleni želi u svojoj kompaniji“, navodi Tutejkr. “Osim ako kompanije koje su anketirane nemaju svoje interne ankete koje pokazuju ove informacije, bila bih zaista šokirana ako bi se ti stavovi poklopili. Ono što ja vidim kao osoba koja se bavi profesionalnim usmjeravanjem je potpuno drugačije.”
Iz jedne od tri kompanije su u anketi naveli da će otpuštati radnike koji se ne pridržavaju pravila o odlasku u kancelarije. Više od polovine kompanija (53%) kažu da bi razmotrile smanjenje plata radnicima.
Ekonomista Selčuk Eren kaže da bi kompanije koje su zabrinute zbog potencijalnog usporavanja rasta ekonomije mogle pozdraviti to da neki radnici sami daju otkaz umjesto da ih moraju same otpuštati.
„Jedan od načina da se to postigne je da se ljudi vrate u kancelarije. Možda je to u suštini cilj neke kompanije”, kaže Eren, viši ekonomista u organizaciji "The Conference Board". „Možda je to ono što one žele. One žele da imaju taj gubitak radnika jer su zabrinutee zbog mogućnosti recesije u 2024."
Jedna grupa radnika koja bi mogla pozdraviti povratak u kancelarije su mlađi ljudi. "Generation Lab", kompanija koja se specijalizirala za proučavanje mladih ljudi, otkrila je da pet od šest radnika generacije Z, onih do 27 godina, želi provesti najmanje tri dana u kancelariji.
„Na osnovu podataka vidimo da se ta generacija vjerovatno neće mnogo opirati kada je u pitanju povratak u kancelarije“, kaže Matin Miramezani, glavni operativni direktor organizacije "Generation Lab". „To bi a njih bila prilika da se stvarno povežu sa mentorima, sa kolegama."
Anketirane kompanije ne očekuju da će radnici većinu vremena provoditi u kancelarijama. Devedeset i jedan odsto njih želi da zaposleni budu u kancelariji barem jednom mjesečno, dok će 75% zahtijevati da zaposleni iz kancelarije rade jednom sedmično.
„Mislim da je to ono sa čime počinju da navikavaju ljude da se vraćaju“, kaže Tutejkr. “A onda će se povećati na dva dana, pa tri dana i tako dalje. Mislim da je to strategija koju ćemo vjerovatno vidjeti tokom 2024. i 2025. godine.”