Linkovi

UN panel optužuje Mjanmar za "genocidne namere" tokom sukoba sa Rohindžama 2017.


Rohindža izbeglice učestvuju u protestu u izbegličkom kampu Kutupalong kako bi obeležile godišnjicu svog egzorda, u Bazaru, Bangladeš, 28. avgusta 2018.
Rohindža izbeglice učestvuju u protestu u izbegličkom kampu Kutupalong kako bi obeležile godišnjicu svog egzorda, u Bazaru, Bangladeš, 28. avgusta 2018.

Specijalni istražni panel Ujedinjenih nacija optižio je vojsku Mjanmara zbog izvođenja nebrojenih zločina tokom prošlogodišnjeg obračuna sa Rohindža muslimanima "uz genocidne namere" i pozvao na međunarodnu istragu i optuživanje tamošnjih najviših generala.

U nacrtu izveštaja koji je UN kancelarija u Ženevi objavila u ponedeljak, istražni panel kaže da bi general Min Aung Hlaing, glavnokomandujući mjanmarske vojske, uz pet drugih generala, trebalo da odgovara za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine. Panel traži od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija da slučaj preda Međunarodnom krivičnom sudu, ili da formira ad hok ili specijalni tribunal koji bi istražio ovaj slučaj.

Panel, koji je formirao UN-ov Savet za ljudska prava, bazira svoj izveštaj na intervjuima sa stotinama od 700.000 Rohindža izbeglicama koje su bile prisiljene da pobegnu iz svojih domova u severnom Rahkinu preko granice u Bangladeš, nakon što je vojska započela ofanzivu kao odgovor na seriju napada militantnih Rohindža na bezbednosne ispostave. Svedoci tvrde da su počinjena nebrojena zverstva, uključujući i grupna silovanja, spaljivanje celokupnih sela i vansudske egzekucije.

Rohindža izbeglica priprema sveću za svoje dete u šatoru u Balukhali izbegličkom kampu u Bazaru, Bangladeš, 23. avgusta 2018.
Rohindža izbeglica priprema sveću za svoje dete u šatoru u Balukhali izbegličkom kampu u Bazaru, Bangladeš, 23. avgusta 2018.

U izveštaju se zaključuje da su aktivnosti vojske bile "naveliko disproporcijalne realnim bezbednosnim pretnjama".

Istražitelji su takođe optužili Aung Sau Suu Kjui, defakto liderku Mjanmara, da nije iskoristila svoju poziciju i "svoj moralni autoritet" da zaustavi Rohindža krizu da eksalira. Ona je laureatkinja Nobelove nagrade za mir zbog decenijama duge borbe protiv mjanmarskog bivšeg vojnog režima, ali njena reputacija narušena je u svetu zato što je propustila da govori u koristi Rohindža.

Ujedinjene nacije i Sjedinjene Države dugo opisuju akcije vojske Mjanmara u Rakhinu kao "školski primer" etničkog čišćenja.

Vlada tek treba da komentariše zaključke UN panela. Onda je konstantno odbijala optužbe za etničko čišćenje i druge zločinje za šta se optužuje njena vojska.

XS
SM
MD
LG