Povodom odluke Ukrajine da obustavi pripreme za potpisivanje sporazuma sa EU, planirano za kraj ove sedmice u Viljnusu, danas su se zajedničkim saopštenjem oglasila dva predsjednika, Evropske komisije i Evropskog vijeća. Oni iskazuju duboko žaljenje korakom Kijeva, ali i potezima čiji pritisak stoji za toga.
Evropa neće nikoga moliti da joj se približi, poručili su danas prvi ljudi evropskih institucija vrhu vlasti u Ukrajini, u neobično oštroj pisanoj zajedničkoj izjavi. Oni podsjećaju da je na stolu bio, i još uvijek jeste, papir kakav nikome do sada nije bio
ponudjen- sporazum o bliskoj saradnji, slobodnoj trgovini i pomoći u izlasku iz nezavidne ekonomske situacije, modernizaciji. Medjutim , za tango je potrebno dvoje.
"Ovo traži jasnu političku volju na ukrajinskoj strani, akcije i progres u postavljenim uslovima. Svjesni da Ukrajina trenutno trpi vanjske pritiske, vjerujemo da kratkoročni interesi ne smiju nadvladati dugoročne koristi kakve ce ovo partnerstvo donijeti", saopštila je portparolka Evropske komisije, Pia Ahrenkilde Hansen.
Dva predsjednika su ogorčena potezima i pritiscima Rusije i ukazuju da je i ukrajinski narod posljednjih dana pokazao svijest o istorijskoj važnosti evropskih asocijacija. Medjutim, ni danas niti ikada ranije iz Brisela put Kijeva nije otišla poruka o jasnim evropskim perspektivama zemlje. Umjesto toga, domišljen je termin "Istočno partnerstvo" gdje je, uz Ukrajinu, još pet zemalja bivšeg sovjetskog bloka.
Samit pod istim nazivom, koji je planiran u glavnom gradu predsjedavajuće EU Litvanije, trebao je pokazati uspješnost evropske vanjske politike prema istočnim susjedima. Umjesto toga, ako i bude održan, ima sve šanse da bude dokaz kraha evropske diplomatije prema toj grupi država koje su se, jedna za drugom, počele okretati starim ruskim saveznicima, ostavljajući tako za stolom samo dvije zemlje, Moldaviju i Gruziju.
"Mi nastavljamo da razvijamo partnerstvo izmedju nas i naših istočnih partnera, vjerujemo da će to donijeti brojne koristi svim državama i nastavićemo da radimo u istom duhu", poručila je portparlka Visoke predstavnice EU, Maja Kocijančić.
Medjutim, malo je argumennata na evropskoj strani. Kritičari kažu da dok se Evropa bavila sama sobom, razjedinjenošću interesa i odnosima sa krupnim, globalnim partnerima, nikada istinski nije ušla u dijalog sa svojim istočni susjedima. Rusija jeste, pokazujući drugačiju diplomatiju i sredstva, ali konačno ostvarujući clj koji još jednom podvlači činjenicu da je Brisel, umjesto snažnog i kredibilnog diplomatskog aparata, stvorio još jednu birokratsku kulu od karata.
Sukobi u Kijevu
Demonstranti u Ukrajini, koji već nekoliko dana protestuju zahtevajući da vlada izmeni kurs i potpiše važan trgovinski sporazum sa Evropskom unijom, sukobili su se sa policijom.
Do sukoba je došlo danas na centralnom trgu u Kijevu zbog iznenadne prošlonedeljne odluke vlade da se povuče iz sporazuma sa EU i umesto toga fokusira na trgovinske veze sa Rusijom.
Pakt je suspendovan u četvrtak pošto je parlament odbio da odobri zakon o puštanju na slobodu bivše premijerke Julije Timošenko. Njeno oslobadjanje bilo je ključni preduslov Evropske unije za potpisivanje sporazuma o pridruživanju sa Ukrajinom.
Ukrajina navodi da će nastaviti „aktivni dijalog“ sa Belorusijom i Kazahstanom, članicama Rusijom predvodjene unije, kao i drugim bivšim sovjetskim republikama sa ciljem da se ožive trgovinske i ekonomske veze. Neki članovi ukrajinske opozicije su prošle nedelje izjavili da je to saopštenje vlade osnov za opoziv predsednika Viktora Janukoviča.
Evropa neće nikoga moliti da joj se približi, poručili su danas prvi ljudi evropskih institucija vrhu vlasti u Ukrajini, u neobično oštroj pisanoj zajedničkoj izjavi. Oni podsjećaju da je na stolu bio, i još uvijek jeste, papir kakav nikome do sada nije bio
ponudjen- sporazum o bliskoj saradnji, slobodnoj trgovini i pomoći u izlasku iz nezavidne ekonomske situacije, modernizaciji. Medjutim , za tango je potrebno dvoje.
"Ovo traži jasnu političku volju na ukrajinskoj strani, akcije i progres u postavljenim uslovima. Svjesni da Ukrajina trenutno trpi vanjske pritiske, vjerujemo da kratkoročni interesi ne smiju nadvladati dugoročne koristi kakve ce ovo partnerstvo donijeti", saopštila je portparolka Evropske komisije, Pia Ahrenkilde Hansen.
Dva predsjednika su ogorčena potezima i pritiscima Rusije i ukazuju da je i ukrajinski narod posljednjih dana pokazao svijest o istorijskoj važnosti evropskih asocijacija. Medjutim, ni danas niti ikada ranije iz Brisela put Kijeva nije otišla poruka o jasnim evropskim perspektivama zemlje. Umjesto toga, domišljen je termin "Istočno partnerstvo" gdje je, uz Ukrajinu, još pet zemalja bivšeg sovjetskog bloka.
Samit pod istim nazivom, koji je planiran u glavnom gradu predsjedavajuće EU Litvanije, trebao je pokazati uspješnost evropske vanjske politike prema istočnim susjedima. Umjesto toga, ako i bude održan, ima sve šanse da bude dokaz kraha evropske diplomatije prema toj grupi država koje su se, jedna za drugom, počele okretati starim ruskim saveznicima, ostavljajući tako za stolom samo dvije zemlje, Moldaviju i Gruziju.
"Mi nastavljamo da razvijamo partnerstvo izmedju nas i naših istočnih partnera, vjerujemo da će to donijeti brojne koristi svim državama i nastavićemo da radimo u istom duhu", poručila je portparlka Visoke predstavnice EU, Maja Kocijančić.
Medjutim, malo je argumennata na evropskoj strani. Kritičari kažu da dok se Evropa bavila sama sobom, razjedinjenošću interesa i odnosima sa krupnim, globalnim partnerima, nikada istinski nije ušla u dijalog sa svojim istočni susjedima. Rusija jeste, pokazujući drugačiju diplomatiju i sredstva, ali konačno ostvarujući clj koji još jednom podvlači činjenicu da je Brisel, umjesto snažnog i kredibilnog diplomatskog aparata, stvorio još jednu birokratsku kulu od karata.
Sukobi u Kijevu
Demonstranti u Ukrajini, koji već nekoliko dana protestuju zahtevajući da vlada izmeni kurs i potpiše važan trgovinski sporazum sa Evropskom unijom, sukobili su se sa policijom.
Do sukoba je došlo danas na centralnom trgu u Kijevu zbog iznenadne prošlonedeljne odluke vlade da se povuče iz sporazuma sa EU i umesto toga fokusira na trgovinske veze sa Rusijom.
Pakt je suspendovan u četvrtak pošto je parlament odbio da odobri zakon o puštanju na slobodu bivše premijerke Julije Timošenko. Njeno oslobadjanje bilo je ključni preduslov Evropske unije za potpisivanje sporazuma o pridruživanju sa Ukrajinom.
Ukrajina navodi da će nastaviti „aktivni dijalog“ sa Belorusijom i Kazahstanom, članicama Rusijom predvodjene unije, kao i drugim bivšim sovjetskim republikama sa ciljem da se ožive trgovinske i ekonomske veze. Neki članovi ukrajinske opozicije su prošle nedelje izjavili da je to saopštenje vlade osnov za opoziv predsednika Viktora Janukoviča.