Crnogorski Zavod za statistiku MONSTAT objavio je danas rezultate istraživanja o uslovima života građana, odnosno koncept relativnog siromaštva od 2013.godine do danas. Ako se uzme u obzir kriterijum relativne linije siromaštva, u Crnoj Gori ima 4,4 % apsolutno siromašnih, odnosno onih koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe.
Direktorica Monstata, Gordana Radojević, kazala je da je ta institucija od 2009. godine pratila samo apsolutnu nacionalnu liniju siromaštva, koja se bazirala na potrošnji domaćinstava.
"Prag siromaštva, koji recimo u Švajcarskoj iznosi 26,5 hiljada eura godišnje po osobi, u Makedoniji je 1,34 hiljada eura, u Srbiji 1,53 hiljada eura po osobi godišnje, dok je u Crnoj Gori 2100 eura". Po toj računici, apsolutna linija siromaštva u prošloj godini po osobi u CG iznosi 175 eura mjesečno", precizirali su iz MONSTAT-a.
Prema podacima Svjetske banke, svaki pojedinac koji u Crnoj Gori troši ispod 5,5 dolara dnevno, je siromašan.
"Prema tim podacima, apsolutno siromašnih u Crnoj Gori, koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, je 4,4 odsto", navela je Radojević.
Ona je objasnila da se, kako je jačao ekonomski rast Crne Gore, javila potreba da se siromaštvo sagleda “ne samo sa stanovišta bazičnih ili minimalnih potreba potrošnje, već i onih koje su uobičajene u razvijenim društvima, članicama Evropske unije".
Zbog toga je uveden koncept relativnog siromaštva, koje podrazumijeva nemogućnost zadovoljenja ne samo osnovnih potreba, već i onih koje se smatraju prihvatljivim i uobičajenim u društvu u kojem pojedinac živi.
"U našem slučaju to je mogućnost da pojedinac priušti sebi sedmodnevni godišnji odmor van kuće, adekvatno grijanje, zastupljenost mesa ili ribe svakog drugog dana i niz drugih potreba koje se u evropskom kontekstu smatraju uobičajenim", objasnila je Radojević.
Stalna koordinatorska sistema Ujedinjenin nacija u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, saopštila je da je za buduće generacije veoma važno definisanje politika i programa.
"Primjenjujući ovaj pristup relativne linije siromaštva, intervencije Vlade mogu biti bolje i usmjerene na aktivnosti na osnovu podataka", navela je Mekluni.
Ekspert Svjetske banke Gorana Krstić, kazala je da se osoba smatra siromašnom ukoliko ima nizak dohodak i ne može da stiče osnovna dobra i usluge za zadovoljavanje nekih osnovnih životnih potreba.
"Kada je u pitanju apsolutno siromaštvo u Crnoj Gori, kao osnovni agregat blagostanja korišćena je potrošnja. Apsolutna linija siromaštva ostaje konstantna tokom vremena i ona se samo prilagođava iz godine u godinu sa rastom cijena", objasnila je Krstić.
Relativno siromaštvo, kako je navela, predstavlja nemogućnost zadovoljenja potreba koje čine dio prihvatljivog životnog standarda zemlje.