Linkovi

Nova nada za obolele od denga groznice


Devojčica u Pakistanu obolela od denga groznice u karantinu bolnice u Ravalpindiju.
Devojčica u Pakistanu obolela od denga groznice u karantinu bolnice u Ravalpindiju.

Obećavajuća vakcina mogla bi da bude prekretnica posle dvogodišnjeg testiranja u pet azijskih zemalja. Uskoro bi mogli da se pojave i drugačiji načini za sprečavanje virusa.

Pojavila se nova nada za one koji pate od denga groznice, virusa koji odlikuju jake glavobolje, povišena temperatura i bolovi. Novinarka Glasa Amerike Kerol Pirson izveštava o mogućoj novoj vakcini, o čemu je pisao medicinski časopsis „Lanset“ prošle nedelje, kao i drugim načinima za sprečavanje tog ponekad smrtonosnog virusa.

Denga virus uzrokuje toliko visoku temperaturu da se osobe koje ga imaju osećaju kao da im se kosti lome. Oporavak ponekad traje mesecima, može da iziskuje boravak u bolnici, a – prema podacima Svetske zdravstvene organizacije - godišnje od denga groznice umire 22 hiljade ljudi, uglavnom dece. SZO navodi da je virus koji prenose komarci, sada 30 puta rasprostranjeniji nego što je bio pre 50 godina. On je veoma čest u brojnim regionima Azije, na Pacifiku, Severnoj i Južnoj Americi i Africi. Ne postoji poseban lek protiv denga virusa, ali sada postoji nada.

Obećavajuća vakcina mogla bi da bude prekretnica posle dvogodišnjeg testiranja u pet azijskih zemalja.

Doktorka Marija Rosario Kapeding je jedna od istraživača. Ona kaže da je vakcina prepolovila broj slučajeva denga groznice i značajno umanjila broj ozbiljnih slučajeva koji uzrokuju krvarenje.

“Delotvornost vakcine protiv denga hemoragične groznice, prema kriterijumima SZO, posle tri doze vakcine bila je 88,5 odsto”.

Još jedno obimno istraživanje odvija se u Latinskoj Americi, a vakcina bi mogla da bude dostupna 2015. godine.

Uskoro bi mogli da se pojave i drugačiji načini za sprečavanje virusa. Na Džons Hopkins istraživačkom institutu za malariju, profesor Džordž Demopulos otkrio je način za blokiranje denga virusa kod laboratorijskih komaraca. Sledeći korak je, kaže on, da se isto učini kod divljih komaraca.

“Denga, kao i malarija, su bolesti koje je jedino moguće kontrolisati kroz više pristupa. One su kao rat. Ne možete da pobedite u ratu samo sa jednim oružjem. Potrebno vam je više vrsta oružja I strategija da bi pobedili u ratu. Isto se odnosi na te bolesti”.

Ti drugi pristupi obuhvataju prskanje komaraca i obučavanje ljudi kako da unište staništa komaraca, kao što su cisterne za vodu ili voda u kontejnerima u blizini kuća. Toplija klima i urbanizacija doprinose većem širenju komaraca, koji prenose virus. Dr Luis Kastejanos je iz Panameričke zdravstvene organizacije, skraćeno PAZO. On kaže da je njegova agencija pomogla u smanjenju broja smrtnih slučajeva od denge na američkom kontinentu.

PAZO intenzivno sarađuje sa državama u Severnoj i Južnoj Americi tokom poslednje tri-četiri godine u obučavanju lekara da budu spremni da uoče dengu, postave dijagnozu i leče bilo koji slučaj te bolesti”.

Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da za 40 odsto svetske populacije postoji rizik da obole od denga groznice. Ali u ovo vreme sledeće godine, možda ćemo imati način da se borimo protiv te bolesti.

XS
SM
MD
LG