Posle vičesovne rasprave, za slanje vojske u novi rat bila su 272 parlamentarca, dok ih je 285 bilo protiv. Kameron je posle glasanja priznao poraz, rekavši da je sada jasno da ni britanski narod ni parlament ne žele vojnu intervenciju u Siriji. Generalni sekretar UN prethodno je apelovao na svetske sile da se uzdrže od eventualne vojne akcije protiv Sirije, dok tim UN ne okonča istragu hemijskog napada.
Dok predsjednik Barak Obama i dalje razmatra mogući napad na Siriju njegova administracija, kako je najavljeno, trebalo bi danas o trenutnoj situaciji da informiše članove Kongresa, od kojih su pojedini zatražili dodatne dokaze da je sirijski režim odgovoran za napad hemijskim oružjem na civile. Više od 100 zakonodavaca u Predstavničkom domu takođe je pozvalo Obamu da zatraži kongresno odobrenje za eventualnu akciju.
Bijela kuća u međuvremenu pokušava da pridobije i podršku javnosti za intervenciju, skorim objavljivanjem sveobuhvatnog obavještajnog izvještaja Centralne obavještajne agencije i Nacionalne bezbjednosne agencije, kojim se opravdava akcija protiv sirijskih vlasti. Predsjednik je u intervjuu američkom javnom servisu “PBS” rekao da želi da Bašaru al-Asadu pošalje snažnu, ali i odmjerenu poruku.
“Nemam bilo kakav interes za otvoreni sukob u Siriji ali mi moramo da osiguramo da, kada neka zemlja prekrši međunarodne norme po pitanju oružja kao što je hemijsko, koje može da predstavlja pretnju, onda će se ona smatrati odgovornom.”
Američki zvaničnici istovremeno poručuju da će bilo koji vojni napad biti rezultat međunarodnog konsenzusa.
“Više puta sam ponovio da će eventualna akcija protiv Sirije biti preduzeta u okvirima međunarodne saradnje”, rekao je sekretar za odbranu Čak Hejgel.
Moguća međunarodna intervencija bila je i povod za sazivanje vanredne sjednice dinjeg doma britanskog parlamenta. Uoči rasprave, vlada je objavila dokumenta koja, kako je saopšteno, pokazuju da postoje pravne osnove za Britaniju da napadne Siriju bez podrške Ujedinjenih nacija, te da je veoma vjerovatno da je sirijska vlada odgovorna za prošlonedeljni napad. Britanski premijer Dejvid Kameron je u obraćanju poslanicima naglasio da je pred njima pitanje kako odgovoriti na jedan od najužasnijih napada hemijskim oružjem u poslednjih 100 godina.
“Ovdje nije riječ o zauzimanju strana u sirijskom sukobu, invaziji, promjeni režima ili čak tješnjoj sardnji sa opozicijom. Ovdje je samo riječ o upotrebi velike količine hemijskog oružja i našem odgovoru na ratni zločin.”
Nakon brojnih primjedbi zakonodavaca da se ugleda na lekcije iz Iraka, te da im je potrebno više dokaza prije glasanja…
“Niko u parlamentu ili u ovoj zemlji ne bi trebalo da ima iluzije u pogledu našeg odnosa prema sukobu u Siriji, ukoliko vojno intervenišemo”, poručio je lider laburista Ed Milibend
…Kameron je ipak bio prinuđen da poruči da Britanija neće učestvovati u vojnoj akciji ukoliko se njoj bude protivio veliki broj zemalja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
“Bilo bi nezamislivo preduzeti akciju, u slučaju velikog otpora u Savjetu bezbjednosti. Ništa se ne može preduzeti dok ne dobijemo izvještaj inspektora Ujedinjenih nacija, dok ne bude dalje akcije u UN i još jednog glasanja u ovom parlamentu.”
Britanski premijer govorio je u parlamentu, u trenutku dok su britanski borbeni avioni počeli da pristižu u bazu na Kipru, koja je samo oko 200 kilometara udaljena od sirijske obale. Američka mornarica u međuvremenu je poslala peti razarač u istočni dio Mediterana, dok su u to područje stigla i dva ruska ratna broda.
I dok se svjetske sile, po svemu sudeći, pripremaju za vojnu akciju, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki-Mun apeluje na međunarodnu zajednicu da sačeka izvještaj inspektora svjetske organizacije, kojima je dat rok do sjutra da prikupe dokaze.
“Inspektori će napustiti Siriju do subote ujutro i izvijestiće me čim odu iz zemlje”.
Vojnoj intervenciji u Siriji snažno se protive Rusija i Kina, dok je sirijski predsjednik danas poručio da će se njegova zemlja braniti od bilo kakve agresije.
Dok predsjednik Barak Obama i dalje razmatra mogući napad na Siriju njegova administracija, kako je najavljeno, trebalo bi danas o trenutnoj situaciji da informiše članove Kongresa, od kojih su pojedini zatražili dodatne dokaze da je sirijski režim odgovoran za napad hemijskim oružjem na civile. Više od 100 zakonodavaca u Predstavničkom domu takođe je pozvalo Obamu da zatraži kongresno odobrenje za eventualnu akciju.
Bijela kuća u međuvremenu pokušava da pridobije i podršku javnosti za intervenciju, skorim objavljivanjem sveobuhvatnog obavještajnog izvještaja Centralne obavještajne agencije i Nacionalne bezbjednosne agencije, kojim se opravdava akcija protiv sirijskih vlasti. Predsjednik je u intervjuu američkom javnom servisu “PBS” rekao da želi da Bašaru al-Asadu pošalje snažnu, ali i odmjerenu poruku.
“Nemam bilo kakav interes za otvoreni sukob u Siriji ali mi moramo da osiguramo da, kada neka zemlja prekrši međunarodne norme po pitanju oružja kao što je hemijsko, koje može da predstavlja pretnju, onda će se ona smatrati odgovornom.”
Američki zvaničnici istovremeno poručuju da će bilo koji vojni napad biti rezultat međunarodnog konsenzusa.
“Više puta sam ponovio da će eventualna akcija protiv Sirije biti preduzeta u okvirima međunarodne saradnje”, rekao je sekretar za odbranu Čak Hejgel.
Moguća međunarodna intervencija bila je i povod za sazivanje vanredne sjednice dinjeg doma britanskog parlamenta. Uoči rasprave, vlada je objavila dokumenta koja, kako je saopšteno, pokazuju da postoje pravne osnove za Britaniju da napadne Siriju bez podrške Ujedinjenih nacija, te da je veoma vjerovatno da je sirijska vlada odgovorna za prošlonedeljni napad. Britanski premijer Dejvid Kameron je u obraćanju poslanicima naglasio da je pred njima pitanje kako odgovoriti na jedan od najužasnijih napada hemijskim oružjem u poslednjih 100 godina.
“Ovdje nije riječ o zauzimanju strana u sirijskom sukobu, invaziji, promjeni režima ili čak tješnjoj sardnji sa opozicijom. Ovdje je samo riječ o upotrebi velike količine hemijskog oružja i našem odgovoru na ratni zločin.”
Nakon brojnih primjedbi zakonodavaca da se ugleda na lekcije iz Iraka, te da im je potrebno više dokaza prije glasanja…
“Niko u parlamentu ili u ovoj zemlji ne bi trebalo da ima iluzije u pogledu našeg odnosa prema sukobu u Siriji, ukoliko vojno intervenišemo”, poručio je lider laburista Ed Milibend
…Kameron je ipak bio prinuđen da poruči da Britanija neće učestvovati u vojnoj akciji ukoliko se njoj bude protivio veliki broj zemalja u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
“Bilo bi nezamislivo preduzeti akciju, u slučaju velikog otpora u Savjetu bezbjednosti. Ništa se ne može preduzeti dok ne dobijemo izvještaj inspektora Ujedinjenih nacija, dok ne bude dalje akcije u UN i još jednog glasanja u ovom parlamentu.”
Britanski premijer govorio je u parlamentu, u trenutku dok su britanski borbeni avioni počeli da pristižu u bazu na Kipru, koja je samo oko 200 kilometara udaljena od sirijske obale. Američka mornarica u međuvremenu je poslala peti razarač u istočni dio Mediterana, dok su u to područje stigla i dva ruska ratna broda.
I dok se svjetske sile, po svemu sudeći, pripremaju za vojnu akciju, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban ki-Mun apeluje na međunarodnu zajednicu da sačeka izvještaj inspektora svjetske organizacije, kojima je dat rok do sjutra da prikupe dokaze.
“Inspektori će napustiti Siriju do subote ujutro i izvijestiće me čim odu iz zemlje”.
Vojnoj intervenciji u Siriji snažno se protive Rusija i Kina, dok je sirijski predsjednik danas poručio da će se njegova zemlja braniti od bilo kakve agresije.
