Linkovi

Španija ponovo u recesiji


Masovni protesti širom Španije protiv predloženih mera štednje, 29. april 2012.
Masovni protesti širom Španije protiv predloženih mera štednje, 29. april 2012.

Španski nacionalni statistički institut jutros je izdao saopštenje da se privredni rast usporio za 0,3 odsto u prvom tromesečju ove godine, te da je zemlja i zvanično u recesiji – drugi put u poslednje tri godine.

Pored oštrih mera štednje i rekordnog nivoa nezaposlenosti od preko 24%, poslednje što Španiji treba jeste vest da je ponovo ušla u recesiju. Posle brojnih protesta širom zemlje tokom vikenda, španski statistički institut je u ponedeljak saopštio da je rast bruto domaćeg proizvoda smanjen za 0,3 odsto u prvom tromesečju 2012.

Agencija za rejting, "Standard i Purs" prošle nedelje je smanjila kreditni rejting Španije za dva nivoa, sa A na BBB+ zbog povećanja budžetskog deficita, problematičnog bankarskog sistema i loših ekonomskih prognoza. Ista agencija je takođe smanjila rejting 11 velikih španskih banaka, među kojima su i Santander i BBVA.

U međuvremenu, 17 zemalja evrozone saopštilo je da je stopa inflacije u aprilu opala za 0,1 odsto na 2,6 odsto. Ostvareni pad inflacije je manji od očekivanja ekonomskih stručnjaka.

Pošto je objavio smanjenje rejtinga, "Standard i Purs" je naveo da bi nastavljeni privredni zastoj mogao da utiče na povećanje duga zemlje. Prema procenama ove agencije, obim španske privrede bi do kraja godine mogao da se smanji za ukupno 1,5 odsto nasuprot prethodnoj prognozi da bi moglo doći do manjeg ekonomskog oporavka.

"Standard i Purs“ dodaje da pad ličnih prihoda, smanjenje privatnih investicija i smanjenje državnih rashoda u cilju uravnotežavanja budžeta, negativno utiče na privredu zemlje.

Stručnjaci smatraju da je vrlo izvesno da će Španiji biti neophodan paket finansijske pomoći, mada možda manji od onog koji su dobile Grčka, Portugal ili Irska. Oni ističu da se to može postići ukoliko se hitno uvede program za kontrolisanje ogromnih bankovnih dugova nastalih zbog prenaduvanog tržišta za nekretnine.

"Pritisak na španske banke se neće smanjiti dokle god je tržište nestabilno jer nije jasno koliko će cene nekretnina morati da padnu. I to je politički pristup koji je drugačiji nego recimo u Irskoj", kaže ekonomista Tobajas Blatner.

Španska konzervativna vlada, koja je preuzela vlast od socijalista u decembru prošle godine, uvela je reforme na tržištu rada i u bankovnom sistemu, prema kojima se od banaka zahteva da uvećaju kapital za više od 52 milijarde evra do kraja tekuće godine.

Međutim najveća dilema u debati o evropskoj finansijskoj krizi jeste - štednja ili privredni rast. Ekonomisti razmatraju da li evropske ekonomije mogu da izađu iz krize isključivo štednjom i napominju da se vlade nedovoljno bave načinima za podsticanje rasta.

Stručnjaci se takođe pribojavaju izveštaja o BDP-u evrozone i Evropske unije koji bi trebalo da bude objavljen u narednih nekoliko nedelja, s obzirom da je u poslednjem tromesečju 2011. privredni rast bio usporen za 0,3%. Ukoliko podaci budu negativni i za prva tri meseca ove godine, to bi značilo da su i evrozona i Evropska unija u recesiji, s obzirom da dva uzastopna tromesečja smanjenja privredne aktivnosti tehnički znače ulazak u recesiju.

XS
SM
MD
LG