Linkovi

Politička previranja u Španiji


Obeležavanje Nacionalnog dana Katalonije
Obeležavanje Nacionalnog dana Katalonije

Dogovor o održavanju referenduma u Kataloniji očigledno je postavio tu pokrajinu na put direktnog sukoba sa konzervativnom vladom u Madridu.

Političke partije u španskoj autonomnoj pokrajini Kataloniji dogovorile su se da referendum o nezavisnosti bude održan 9. novembra sledeće godine, izjavio je u petak šef vlade tog regiona Artur Mas. Vlada u Madridu je odmah uzvratila da će blokirati bilo kakav pokušaj takvog referenduma.

“Partije Katalonije postigle su načelni dogovor da održe glasanje na kojem će se od građana Katalonije tražiti da odgovore na dva pitanja. Prvo, da li misle da Katalonija treba da bude država i drugo, da li treba da bude nezavisna država."

Na ovu najavu predsednika vlade Katalonije Artura Masa, odmah se oglasio i Madrid.

“Referendum o statusu Katalonije neće biti održan, jer se kosi sa odredbama Ustava Španije.”

Dogovor o referendumu očigledno je postavio Kataloniju na put direktnog sukoba sa konzervativnom vladom u Madridu. Međutim, prema najnovijoj anketi, oko 80 odsto Katalonaca se slaže da treba raspisati referendum o budućnosti pokrajine. Istina, ista anketa pokazuje da se mnogo manji procenat, oko 55 odsto, izjašnjava u prilog punog samoopredeljenja.

Eksperti navode da Katalonci decenijama, ako ne stolećima, traže veću političku i kulturnu autonomiju. Katalonija koja ima sopstveni jezik i kulturno nasleđe, postala je deo Španije pre više od pola milenijuma, odnosno od 1469. kada su zahvaljujući bračnoj vezi kralja Ferdinanda i kraljice Izabele, stvoreni okviri kraljevine koja traje do danas.

U novijoj istoriji Katalonci su prvi put ispoljili jače nezadovoljstvo tokom diktature generala Franciska Franka, koji je znatno smanjio autonomiju svih 17 španskih pokrajina, zabranivši pri tom upotrebu katalonskog jezika. Mada je autonomija vraćena ustavom iz 1978. mnogobrojni Katalonci nastavili su da zameraju Madridu način na koji upravlja sredstvima njihove pokrajine.

Industrijski i turistički razvijena Katalonija uživa ugled pogonske snage Španije. Iako čini samo 15 odsto španskog stanovništva, ona stvara 20 odsto bruto proizvoda zemlje, a u centralne fondove godišnje uplaćuje najmanje 20 milijardi dolara više od svih ostalih pokrajina.

Petogodišnja recesija u zemlji, dodatno je podstakla separatizam u Kataloniji, u kojoj stopa nezaposlenosti dostiže 24 odsto, a dugovi 67 milijardi dolara.
Zahtevi Barselone da Madrid smanji dažbine i odobri oko 11 milijardi dolara zajma toj pokrajini, nisu naišli na odziv.

Katalonci sa strašću proslavljaju svoj nacionalni dan 11. septembar.
Tako je bilo i ove godine. Po nekima, oko dva miliona od 7.5 pet miliona Katalonaca demonstriralo je u znak podrške nezavisnosti, formirajući 400 kilometara dug “ljudski lanac” - od katedrale Svete porodice u centru Barselone do niza sela i mesta na Mediteranu.

“Izašli smo da kažemo svetu da Katalonija zahteva svoju nezavisnost, svoje pravo na samoopredeljenje. To je demokratsko pravo, koje država Španija ne priznaje. Navodno je država posle Franka.”

Međutim, nisu svi uvereni da će referendum o samoopredeljenju zakazan za 9. novembar 2014., proći tako lako. Pre svega, Ustav Španije zabranjuje odluke koje utiču na položaj ostalih delova zemlje, a zatim brojni su i Katalonci koji nisu skloni secesiji.

“Nisam siguran šta će se dogoditi, zaista nisam. Ja neću glasati, ali mnogi će verovatno glasati ‘za’. Pa ipak, nisam uveren da će katalonska zajednica - koliko god bila homogena - jednoglasno glasati ‘da.’”

Ishod aktuelnih političkih previranja u Španiji pomno prate ostali Evropljani. Brisel i NATO upozorili su Kataloniju da će biti isključena iz evropskog bloka ukoliko glasa za nezavisnost.
XS
SM
MD
LG