Linkovi

Analitičari: Isti kurs, veće prepreke


Premijer Srbije Aleksandar Vučić na predizbornom mitingu 14. aprila 2016.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić na predizbornom mitingu 14. aprila 2016.

Iako izbori u Srbiji još nisu završeni i ne zna se sastav budućeg parlamenta, neka pitanja su pokrenuta i pre formiranja nove Vlade - pre svega hoće li spoljna politika zemlje ostati na istom kursu, uprkos promenama na političkoj sceni Srbije.

Kako god ko ovde ocenjivao izbore, jedine koje imaju sve razloge za zadovoljstvo rezultatima nedavnih izbora u Srbiji su velike sile – sa jedne strane Evropa i Amerika su već ocenile da je u Beogradu pobedio proevropski premijer i proevropska politika, ali i Moskva može da se pohvali da će ubuće u srpskom parlamentu sedeti jedna, možda i dve proruske stranke.

Bez obzira na pohvale iz sveta, teško je sakriti činjenicu da pozicija Aleksandra Vučića, uprkos pobedi, deluje slabije nego pre izbora. Niti će mu biti lakše da sprovodi ekonomske reforme, a sigurno će morati da računa i mnogo glasnije i oštrije kritike na račun spoljne politike koju vodi:

"To je sasvim logično – zapad neće živeti u Srbiji. Tako da njih interesuje, pre svega, da li mogu da računaju na stabilnost u Srbiji. Izborni rezultat ukazuje da mogu da računaju, bar u nekom narednom srenjeročnom periodu", smatra Jelica Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji.

"Rusija svakako da dobija radikale, kao njihove relativno pouzdane partnere, a ako Dveri i DSS uđu u skupštinu, to će takođe biti jedan broj poslanika, njih 13, koji će biti sasvim usklađeni sa ruskom spoljnom politikom", ističe sociolog Jovo Bakić.

Osim novog tona koji će se čuti u parlamentu ulaskom proruskih stranaka, sa kojim će vlasti morati da nauče da se nose, sociolog Jovo Bakić ukazuje i na problem koji Aleksandar Vučić ima na sopstvenoj izbornoj listi:

"Kada je pred same izbore ta lista proširivana, ne njoj su se našle vrlo zanimljive ličnosti. Sa jedne strane imate Nenada Popovića, koji je čak za evroazijske integracije, a na drugoj strani imate Vuka Draškovića koji nije samo za ulazak Srbije u EU, već i u NATO. Tako da na samoj listi SNS imate dijametralno različite opcije."

Sagovornici Glasa Amerike se slažu u oceni da je ulazak desnih i evroskeptičnih stranka u parlament dobro za društvo, jer će se politička borba vratati u institucije, a Jelica Minić iz Evropskog pokreta u novonastaloj situaciji vidi mogućnost i za povratak na scenu stranaka takozvane građanske opcije:

"Te stranke se nisu konsolidovale, nisu pokazali neki veliki kapacitet u prethodnom sazivu parlamenta. Ako se one formiraju kao blok u novom parlamentu, one imaju šanse da suštinski utiču na jedan dobar tok procesa evropskih integracija Srbije. I da predstavljaju jednu branu nekoj agresivnijoj proruskoj opciji u Srbiji."

Kako ocenjuju Jelica Minić i Jovo Bakić, teško je govoriti samo o spoljnoj politici zemlje kakva je Srbija, bez razmatranja i njene unutrašnje politike.

"Spoljna politika u suštini uvek reflektuje i unutrašnji razvoj, i potrebe unutrašnje politike. Tako da videćemo kako će sa te dve ravni da se srpska Vlada, parlament, i drugi politički akteri, stranke, nose u narednom periodu", smatra Minić.

"Pitanje je dalje kako će različiti evropski igrači gledati na pojačavanje njegove autoritarnosti. A njegova autoritarnost je sve veća i veća, sve jača i jača", podvlači Bakić.

Iako izbori još nisu okončani i ne zna se sastav budućeg parlamenta, dve stvari su ipak prilično izvesne – da lider SNS Aleksandar Vučić neće menjati spoljnu politiku, ali i da će mu stvari biti teže nego do sada.

XS
SM
MD
LG