Linkovi

Jubilej Fonda za otvoreno društvo


Izvršna direktorka Fonda za otvoreno društvo Jadranka Jelinčić
Izvršna direktorka Fonda za otvoreno društvo Jadranka Jelinčić

Za 20 godina postojanja i rada u Srbiji, Fond za otvoreno društvo uložio je u razvoj civilnog društva 200 miliona dolara. Pomažući nezavisne medije, nevladine organizacije, stručnjake i sve koji su stvarali nove politike - Fond je bitno doprineo i promenama koje su se dogodile 2000-te.

Beogradski Fond za otvoreno društvo obeležava ove godine 20 godina postojanja i rada i nema sumnje da, kao što su to bile veoma uzbudljive i izazovne godine za celo srpsko društvo, te dve decenije nisu bile bile ništa manje izazovne i za sam Fond. Od samog početka, od osnivanja kao Soros fond Jugoslavija na osnovu ugovora sa tadašnjim Saveznim izvršnim većem koje je vodio Ante Marković, moglo se očekivati da ono što dolazi neće doneti ništa dobro:

"Ovaj fond je osnovan svega sedam dana pre nego što je izbio rat u Sloveniji. I vrlo je zanimljivo da je tada bilo uverenje osnivača, a to je bila tadašnja vlada SFRJ i gdin Soros, da će zapravo SFRJ proći kroz tranziciju lako i brzo", kaže izvršna direktorka Fonda Jadranka Jelinčić.

"Tada je još izgledalo da možemo možda da izbegnemo ono najgore, iako je tvrdim da je taj dan bio moja prekretnica, kada sam prvi put čula premijera Markovića, kako govori o tome da su mu sve nade potopljene", navodi direktorka Fonda za političku izuzetnost Sonja Liht.

Iako su početne ambicije Soros fonda bile veoma skromne – da stipendijama pomogne mlade talentovane ljude, pokazalo se da rasprad radašnje Jugoslavije i krvavi ratovi donose potpuno nove i neočekivane probleme:

"On počinje da radi u vreme kada imamo veliku humanitarnu krizu, veliki broj izbeglica dolazi na teritoriju Srbije i Crne Gore i u to vreme Fond se bavi paralelno zbrinjavanjem tih izbeglica, odnosno bavi se u najužem smislu humanitarnim radom, a sa druge strane ne odustaje od svoje osnovne misije", priča Jadranka Jelinčić.

Delovanje Fonda u vremenima režima Slobodana Miloševića je možda i najteži period u kome je država početkom 96-te na kratko prekinula rad Fonda. Posledice svakodnevne negativne kampanje koja je vođena protiv Fonda i njegovog osnivača Džordža Soroša se osećaju i danas:

"Plaćenici, pa rade za druge, rade protiv nas, uništili su Srbiju – ko zna šta tu sve nije ispričano – rade za sve moguće službe... To je jedan deo te priče, ostalo je ljudima negde u svesti", naglašava Sonja Liht.

Moglo bi se reći da postoje dve faze u radu Fonda – prva je do kraja 90-tih, a druga nakon promena 5. oktobra, ali se sve vreme kao konstanta zapaža okrenutost Fonda društvu i interakcija koja je uspostavljena sa društvom:

"Mi smo zapravo pomagali ljude. Pomažući ljude mi smo omogućavali da jedan veliki broj ljudi – od profesora, naučnika, mladih ljudi ostanu u zemlji", smatra Jadranka Jelinčić.

"Jedan moj prijatelj je rekao – „ono što je najvažnije što ste uradili je da ste pomogli ljudima da ostanu relativno dostojanstveni, da ostanu u zemlji, pomogli ste da ova zemlja ne izgubi sve od svog intelektualnog i moralnog potencijala", kaže Sonja Liht.

Tokom svih godina rada Fond za otvoreno društvo je pomogao i podržao hiljade projekata – od nezavisnih medija, nevladinih organizacija, stručnjaka, nezavisnih izdavača, da bi posle 2000-te pažnju usmerio na izgradnju institucija, prvenstveno onih koji su neophodni zemlji na putu ka Evropskoj uniji:

"Sećam se vrlo jasna tri prioriteta koje smo opredelili sebi – jedno je bilo podrška reformi sudstva, drugo je bilo reforma administracije i treće podrška reformi obrazovanja", navodi Liht.

Ovaj deo sveta, Srbija posebno, je još daleko od ostvarenja ideje o otvorenom društvu, pa se nameće pitanje da li će i koliko će još Fond za otvoreno društvo ostati na ovim prostorima. Brzina, tačnije sporost kojom se stvari pomeraju i menjaju govore da bi Fond trebalo još dugo da ostane i pomaže demokratsku borbu za stvaranje demokratskog društva...

XS
SM
MD
LG