Linkovi

"Rastrašivanje": Bezbednosne strukture i dalje nekontrolisane, Srbija društvo uplašenih


Učesnici konferencije "Rastrašivanje": Jovanka Matić, Rodoljub Šabić, Sandra Petrušić, Miroslav Hadžić (Foto: Beogradski centar za bezbednosnu politiku)
Učesnici konferencije "Rastrašivanje": Jovanka Matić, Rodoljub Šabić, Sandra Petrušić, Miroslav Hadžić (Foto: Beogradski centar za bezbednosnu politiku)

Ni 17 godina od pada režima Slobodana Miliševića nisu uspostavljeni mehanizmi i odnosi koji bi kontrolisali da li bezbednosne strukture u Srbiji rade svoj posao, što je "tužna istina", a u Srbiji se danas živi u strahu, ocenili su govornici na konferenciji "Rastrašivanje u Srbiji: Šta građansko društvo može da učini radi očuvanja odgovonosti sektora bezbednosti u vremenu straha", koju je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) povodom 20. godišnjce postojanja. Građani su danas prevashodno ekonomski zastraženi, a ekonomski su zarobljeni i mediji u Srbiji, no model odlučivanja o tome je ostao politički, čulo se.

Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ocenio je da je i pored zakonskih odredbi, realnost takva da je pristup bezbednosnih struktura podacima građana i dalje nekontrolisan.

"Svrha postojanja bezbednosnih struktura je da štite državu, a ne vlast. Mi na planu uspostavljanja mehanizama koji kontrolišu da li te strukture rade svoj posao, nismo napravili kvalitativan pomak u odnosu na period pre 20 godina. Sem na papiru, nemate pokazatelje da je stanje na tom planu unapredjeno", rekao je poverenik. "Ceo period posle pada Miloševića prošao je gotovo beskorisno", ocenio je on. Donošeni su zakoni, ali takvi da su omugićavali bezbednosnim strukturama da krše ustav.

"Zakoni su im davali ovlašćenja koje po Ustavu nisu mogli da imaju", rekao je Šabić uz ocenu da se ipak današnje vreme ne može porediti sa vladavinom Miloševića, kad je vladao strah, a bezbednosne strukture zloupotrebljavane za brutalno kršenje ljudskih prava i egzekucije političkih protivnika.

Ocenjujući da je demokratsko društvo nemoguće graditi sa uplašenim građanima, Šabić je rekao da izmiču egzaktni podaci koji pokazuju da stvari koje ne smeju biti sakrivene, ostaju sakrivene. "Ne sme da se ignoriše činjenica da nadležni skupštinski odbor duže od 18 meseci nije razmatrao izveštaj o radu Bezbednosno-informativne agencije", naveo je poverenik.

"Preplašeno, pogaženo društvo"

Predsednik Upravnog odbora BCBP Miroslav Hadžić rekao je da živimo u "preplašenom, pogaženom, atomiziranom društvu u kome svako u svom nekom ćošku gleda kako da preživi".

"Razbijen je mit o srpskoj hrabrosti jer su danas uplašeni građani, zatim nosioci vlasti koji nemaju plan šta da rade osim da čuvaju tu vlast, uplašena je opozicija, odnosno kritički slobodna javnost koja se plaši batinaša zbog svojih javnih istupa ali i spoljni 'mešači' koji nikad nisu imali strateški plan za ovaj prostor nego su samo gledali kako sebe da zaštite od negativnih gibanja na Balkanu", naveo je Hadžić.

Učesnici konferencije "Rastrašivanje": Rodoljub Šabić, Sandra Petrišić, Miroslav Hadžić (Foto: Beogradski centar za bezbednosnu politiku)
Učesnici konferencije "Rastrašivanje": Rodoljub Šabić, Sandra Petrišić, Miroslav Hadžić (Foto: Beogradski centar za bezbednosnu politiku)

U vreme Slobodana Miloševića dominirale su fizičke pretnje protivnicima režima, a danas značajno povećana učestalost javnog blaćenja onih koje režim smatra neprijateljima, rekao je on.

Hadžić je dodao da strah od gubitka vlasti nije nov, da je odlika i svih prethodnih vlasti, i Koštunice, i Tadića, koji je u sektoru bezbednosti "sve pripremio za Aleksandra Vučića", koji je to doveo do krajnih konsekvenci, uz javno blaćenje svakog ko se usudi da nešto kaže.

Novinarka nedeljnika NIN Sandra Petrušić rekla je da situacija u medijima u Srbiji pre 20 godina nije bila "toliko strašna kao što je danas" jer Slobodanu Miloševiću nije bio potreban svaki medij i novinar, "dok danas vlast želi 104 odsto ljubavi i podrške u medijima".

"Milošević je uzeo ključne medije poput RTS-a i Politike i ostavio nas koji smo mogli dosta lako da radimo dok naravno, ne ostvarimo neki veći uticaj. Tada su još neke institucije funkcionisale sopstvenim integritetom a danas ne verujem da mogu da se oslonim na bilo koju instituciju već samo na pojedince u njima", kazala je Sandra Petrušić.

Kriminalizovanje Petog oktobra

Naučna saradnica u Institutu društvenih nauka Jovanka Matić ocenila je da je tokom devedesetih godina prošlog veka, sankcija za prekršaje protiv režima bilo direktno nasilje, a da su danas te sankcije ekonomske prirode jer se građani najviše plaše nezaposlenosti i otpuštanja sa posla.

"Umesto etničke homogenizacije u vreme Slobodana Miloševića, danas imamo političku kolektivizaciju u kojoj neprijatelji više nisu izdajnici i nesrbi već mali, sebični ljudi koji posle 5. oktobra 2000. godine žele da opljačkaju narod", navela je Jovanka Matić.

Mediji i pre 20 godina i danas, predstavljali su stub režima, pri čemu "vrh aktuelne vlasti učestvuje u denunciranju neprijatelja", rekla je ona.

Direktorka BCBP Sonja Stojanović Gajić predočila je cilj skupa da se napravi prostor za zajednišvo, jer u strahu se ne može ništa uraditi, te da se nađu rešenja kako da se dođe do toga da sektor bezbednosti u Srbiji bude pod demokratskom kontrolom.

XS
SM
MD
LG