Linkovi

Američko-kineski tarifni rat se zahuktava


Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) intenzivirao je trgovinski rat s Kinom nametanjem novih tarifa od 200 milijardi dolara od naredne sedmice na kinesku robu koja se uvozi u SAD. Kina je odgovorila uvođenjem dodatnih tarifa na američke robe u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Svjetski mediji smatraju da će tarifama biti pogođeni obični potrošači, kao i da istorija pokazuje da takvim potezima američka ekonomija nije uspjela da se zaštiti.

Trgovinski rat se zaoštrava

Američki predsjednik kritizira 'nekorektne politike i prakse', najavljujući novi krug tarifa koji će direktno pogoditi potrošače SAD-a, piše Gardijan (The Guardian).

Tramp je najavio tarife u saopćenju, dodavši i upozorenje: "Ako Kina poduzme mjere odmazde protiv naših poljoprivrednika ili drugih industrija, odmah ćemo nastaviti treću fazu, a to su dodatne uvozne tarife od oko 267 milijardi."

Za razliku od prethodnih tarifa koje su bile namijenjene kompanijama, najnoviji krug direktno će pogoditi hiljade potrošačkih dobara od prtljage i elektronike do kućnih potrepština i hrane, povećavajući troškove, navodi britanski list.

"Mjesecima smo pozivali Kinu da promijeni ove nekorektne postupke i da pošteno i uzajamno postupi prema američkim kompanijama. Bili smo vrlo jasni o vrsti promjena koje treba napraviti, i davali smo Kini svaku mogućnost da postupaju prema nama poštenije. Ali, do sada, Kina nije željela promijeniti svoje postupke."

Kina je upozorila da eskalacija trgovinskog sukoba nije u interesu niti jedne zemlje.

Tarife za spas Tramp američkih fabrika

Njujork Tajms (New York Times) tvrdi da američki predsjednik gradi tarifni zid oko domaće ekonomije, pokušavajući da zaštiti američke poslove kroz ograničeni uvoz.

„Ali fabrika guma koja je otvorena prošle godine u Ričburgu, S.C., podsjeća da je globalizaciju teško zaustaviti. Američki proizvođači guma su 2009. godine uvjerili administraciju Baraka Obame (Barack Obama) da nametne tarife na kineske gume, a uvoz guma iz Kine je naglo opao. Ali kineske kompanije nisu zaustavile pravljenje guma kao odgovor na te tarife - oni su jednostavno premještali proizvodnju na druga mjesta, uključujući i Sjedinjene Države,“ objašnjava NYT i ocjenjuje i da su tarife porezi koji na kraju plaćaju američki potrošači, u obliku viših cijena.

"Jedna studija o Obaminim tarifama za gume koje su trajale godinu dana, pokazala je da su Amerikanci potrošili dodatnih 1,1 milijardi dolara na gume, što je rezultat tarife koja je sačuvala najviše 1.200 radnih mjesta. To je skoro milion dolara po radnom mjestu, za posao koji se u prosjeku plaća oko 40.000 dolara.“

List na kraju zaključuje da tarife za gume u Sjedinjenim Državama - i slični napori bivših administracija da oporezuju sve od čarapa do solarnih panela - uglavnom nisu uspjeli da zaštite postojeće fabrike i poslove.

Treći val tarifa na kinesku robu

Gotovo polovina svih proizvoda koje SAD kupuje od Kine imat će tarife – što je 40 posto kineskog izvoza u SAD. Skoro polovina proizvoda na ovom popisu su robe široke potrošnje - stvari poput kofera, torbica i pribora za jelo, piše BBC, dodajući da će razgovori dvije strane koji su bili u planu najvjerovatnije biti odgođeni.

Neposredni utjecaj tih tarifa je da će cijene za potrošače SAD-a vjerojatno porasti, kineski izvoznici će vjerovatno trpjeti zbog nižih narudžbi, a stope ekonomskog rasta bit će pod pritiskom u obje zemlje, stoji u tekstu.

Autorica teksta Karišma Vasvani (Karishma Vaswani) kaže kako je bila u Kini ove sedmice i da je vidjela koliko su pozicije ove dvije zemlje udaljene. "Ali sam također uvidjela kako su dvije zemlje međusobno isprepletene i koliko su ovisne jedna o drugoj".

Dio problema jeste nerazumijevanje jedne zemlje za motive druge – i taj nedostatak razumijevanja je razlog zašto nijedna strana nije spremna popustiti.

Tramp kaže da je Kina ukrala američku tehnologiju, američke poslove i igrala prljavu igru kada je riječ o ograničavanju pristupa kineskom tržištu za američke tvrtke.

No, SAD je također imala koristi od desetljeća niskih cijena i rekordni prihodi djelovanja i proizvodnje u Kini koristili su američkim potrošačima i tvrtkama, navedeno je u tekstu.

Podjele unutar Trampovog tima

Vol strit žurnal (The Wall street journal) objašnjava da će tarife od 10 posto kineski uvoz stupiti na snagu 24. septembra, kao i da će na kraju godine porasti na 25 posto.

"Ta odluka znači da će od naredne sedmice Tramp uvesti carine na gotovo polovinu kineske robe koja je uvezena u Sjedinjene Države, a prošle godine je taj uvoz procijenjen na 505 milijardi dolara."

WSJ dodaje da je novi krug predsjednikovih tarifa izazvao rasprostranjenu osudu američke poslovne zajednice koja se stalno suprotstavljala takvim obavezama, iako se mnogi rukovodioci slažu s kritikama na račun kineske trgovinske prakse.

U tekstu se objašnjava i da su nove kazne dio državne istrage, izvještaja koji je objavljen u martu, a koji zaključuje da je Kina nepropisno primorala američke kompanije da ustupe vrijednu intelektualnu imovinu kako bi imali pristup kineskom tržištu.

"Pitanje da li i kako nastaviti razgovore s Kinom dok se nameću sve veće tarife otkrilo je duboke podjele unutar Trampovog trgovinskog tima, između zvaničnika kao što je ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin), koji žele da pronađe rješenje za zadržavanje ekonomskog pada, i onih poput američkog trgovinskog predstavnika Roberta Lajtizera (Robert Lighthizer), koji smatraju da su prethodni pregovori s Kinom bili beskorisni i podstakli su Kinu da izbjegne otvaranje svojih tržišta.“

Kineski trgovinski stav je baziran na istoriji

Predsjednik Donald Tramp baš umije da izabere momenat, konstatuje Blumberg (Bloomberg), i nastavlja da nakon nekoliko sedmica nećkanja odluka američke Vlade o tarifama stiže u Peking u danu kada se nacija pripremala da državnu komemoraciju za otpor stranom poniženju.

"Osamnaesti septembar 1931. obilježava se kao Incident Mukden, dan kada su japanski disidentni vojnici insecenirali napad na željezničku liniju u blizini kineskog grada Šenjang, kao izgovor za invaziju svoje zemlje na Mandžuriju... Sve jače kinesko kinesko okretanje ka nacionalizmu pod predsjednikom Si Đinpingom (Xi Jinping) pretvorilo je ovu godišnjicu u značajan događaj, koji se obilježava memorijalnim ceremonijama, školskim skupštinama i zvučnim sirena u pojedinim gradovima, a od ove godine i projekcijom filma u Vošingtonu."

Blumberg navodi da kineski lideri sumnjaju da se iza apela za slobodnom trgovinom krije izgovor za traženje većih promjena unutar kineske države.

"Do danas je Peking pokazao malo interesovanja da razgovara. Slabost kineskih akcija u posljednjih nekoliko mjeseci je, na mnogo načina, simptom daljeg fokusiranja zemlje na smanjenje prihoda i odbijanje da poduzmu stimulativniji put kao odgovor na prijetnje iz Vošingtona...

Moguće je da je relativno prigušeni odgovor Kine na Trampovu trgovačku retoriku rezultat glasnih napetosti među liderima u Pekingu, koji su Si Đinpinga sprječavali da sprovede agresivnije mjere posljednjih godina. Istovremeno, teško je predvidjeti kako će sadašnji zvaničnici zadržati vlastiti ugled ako Kina pristane na još jedan nepovoljan ugovor sa Zapadom – pogotovu u vrijeme kada analitičari procjenjuju da će ekonomija polako jačati, bez obzira na previranja na berzama.“

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG