SAD su i dalje zainteresovane za Zapadni Balkan, ali mir i stabilnost moramo sami da održimo, rekao je crnogorski premijer Duško Marković za Glas Amerike nakon sastanka sa američkim državnim sekreatorom Reksom Tilersonom u Vašingtonu.
Susret Marković – Tilerson bio je na najvišem nivou otkad se promijenila adminstracija u Vašingtonu. Glavne teme sastanka, kaže Marković za Glas Amerike, bile su u vezi sa daljim razvojem bilateralnih odnosa SAD I Crne Gore, kao i predstojećeg punopravnog članstva Crne Gore u NATO-u, ulozi Rusije na Balkanu.
"Jedno od takođe važnih pitanja je bila sitaucija u regionu, koja se tiče mira i stabilnosti, i evroatlatnske i evropske perspektive. Podijelili smo zabinutost o sadašnjoj situaciji u regionu, otvorenim pitanjima u državama koje prijete da zaustave integraciju država Zapadnog Balkana i prema EU i prema NATO-u. Važna tema je bila uloga i pozicija Rusije na Balkanu i njen interes da obezbijedi strateški interes na ovom prostoru na štetu država koje žele ili idu u pravcu evroatlatske integracije. Bilo je još važnih tema koje se tiču jačanja demokratije, unapređenja političkog sistema, funkcionalnosti institucija, jačanja vladavine prava kako bi se stvorile pretpostavke za ekonomski razvoj, više novih radnih mjesta, i naravno veći standard za građane koji će biti podsticaj i motivacija da Zapadni Balkan ima evroaatlansku perspektivu, a ne da ostane zarobljen u prošlosti bude pod uticajem nacionalističkih i destrukcijskih snaga koje su tu perspektivu htjele da ugroze ili obesmisle."
Glas Amerike: Kako biste okaratkerisali odnos nove administracije prema Crnoj Gori, ima li promjena zbog Trampove politike „Amerika na prvom mjestu“?
"Svjedoci smo različitih poruka koje su dolazile od izbora Trampa, od onih koje su išle u pravcu neperspektivnosti NATO-a, do nezainteresovanosti nove administracije ne samo za Zapadni Balkan nego i Evropu. Danas smo svjedoci drugačijeg strateškog pristupa kada je u pitanju Zapadni Balkan i kada je u pitanju Crna Gora. To se potvrdilo konkretnim potezima, Crna Gora je brzo nakon izbora Trampa obezbijedila ratifikaciju Protokola u Senatu, brzo je i Tramp potpisao, a za nas u Crnoj Gori je bilo veoma važno pismo Tilersona Senatu i neophodnost brze ratifikacije Protokola i snaženje naše vizije da budemo nova članica NATO. To pismo nije ukazivalo samo na potrebu brze ratifikacije, već i pismo u kojem se govorilo o snažnom napretku i reformama koje je sprovela Crna Gora i potrebe da se obezbijede uslovi za sprovođenje reformi. Nema promjene u toj politici, danas mi je Tilerson rekao da su veoma zainteresovani za situaciju na Zapadnom Balkanu, jer je Zapadni Balkan veoma važan s aspekta stabilnosti Evrope. Ono što je nedvosmisleno i jasno i s jedne i druge strane, je da Amerika nije ta koja treba da rješava te probleme, odgovornost je na nama, na političarima, dijalog i razumjevanje treba da budu ključni elementi politike i našeg svakodnevnog ponašanja, a oni su tu da nam pomognu, da osnaže naš proces reformi."
Glas Amerike: Uticajni američki senator Džon Mekejn nedavno se založio za veće angažovanje Sjedinjenih Država u regionu, zbog sve veće nestabilnosti i snažnog ruskog uticaja i miješanja, koje je bilo najočiglednije tokom crnogorskih izbora. Da li su opravdani pozivi za snažniji američki angažman?
„Apsolutno. Senator Mekejn je u pravu. Svjedočili smo skoro o veoma teškoj i rizičnoj situaciji u u Makedoniji u pogledu nemogućnosti konstituisanja parlamenta i nove vlade. Došlo je do veoma ozbiljnog konflikta, etničkog i nacionalnog između Makedonaca i Albanaca. To je moglo da ima ozbiljne posljedice, ne samo po stabilnost nego i sudbinu Makedonije. Sekretar Tilerson je jasno rekao da su oni zainteresovani da budu prisutni na zapadnom Balkanu i u Evropi. To je važno ne samo sa aspekta mira i stabilnosti nego i širenja vrijednosti demokratije i ukupnog prosperiteta. Konstatovali smo da je Crna Gora dobar primjer. Proteklih petnaest godina mira na Zapadnog Balkanu nakon raspada Jugoslavije Crna Gora je iskoristila na najbolji način. Petog juna ćemo i formalno biti punopravna članica NATO-a, predajom instrumenata ratifikacije u Vašingtonu. Istovremeno smo veoma snažno fokusirani na dijalog sa Evropskom unijom o članstvu, Naša ambicija je da taj proces završimo u naredne četiri godine. Zajedno smo konstatovali da bi bilo neprihvatljivo da politika proširenja Evropke unije na Balkanu bude zamrznuta ili pod znakom pitanja i da bi bilo neprihvatljivo da narednih desetak, petnaest godina čekamo novog članstva. Crna Gora to može da uradi mnogo ranije, spremna je da to uradi i može da bude podsticajno ne samo za Crnu Goru nego i za region zapadnog Balkana."
Glas Amerike: Samit NATO-a održava se 25. maja u Briselu. Kakav će status imati Crna Gora na samitu?
"Očekujemo da možda već u ova dva dana Španija završi procedure oko ratifikacije Protokola i nakon toga brzo dostavi potvrdu SAD, odnosno Stejt dipartmentu. Holandija je to uradila, ali zbog složenosti njihovog ustavnog sistema, čitav proces postaje pravosnažan 1.juna. U ovom momentu, dogovoren je termin u Vašingtonu da Crna Gora svoje instrumente potvrđivanja dostavi 5.juna, što znači da ćemo tad postati formalna članica NATO-a. U Briselu na samitu ćemo praktično učestvovati kao članica NATO-a, vjerujem da će nam mjesto biti kao članice, između Holandije i Luksemburga, ali ne bismo imali ništa protiv da naša stolica bude na prethodnoj poziciji, između stolice predsjednika SAD i premijera Velike Britanije. Dakle, zaista veliki i istorijski trenutak za Crnu Goru, 25. maj u Briselu, i još jedan važan dan – formalizacija članstva 5. juna, a potom i svečana ceremonija podizanja crnogorske zastave u sjedištu NATO-a u Briselu."
Neprimjerena kampanja Rusije
Glas Amerike: Pomenuli ste poteze Rusije u regionu. Znamo za optužbe da Rusija stoji iza pokušaja puča u Crnoj Gori zbog čega su zabrinuti i američki zvaničnici. Da li ste o ruskim potezima u Crnoj Gori razgovorali sa sekretarom Tilersonom?
"Naravno. To je bila jedna od tema razgovora. Rekao sam da je Crna Gora bila izložena snažnom pritusku, da je taj pritisak imao političke, finansijske i obavještajne sadržaje, a naravno cijela akcija je imala za plan destabilizaciju Crne Gore u smislu izazivanja incidenata i oružanih sukoba pa i organizovanja likvidacije bivšeg premijera, gospodina Đukanovića. Na sreću naše službe su na vrijeme otkrile taj scenario, uhapsile aktere toga slučaja, potražujemo organizatore cijele akcije za koje se pretpostavlja da su pripadnici vojne obavještajne službe i na taj način proces je izašao iz Tužilaštva i vjerujem da će od 24. maja nakon potvrđivanja optužnice dobiti i sudski epilog. To je po stavu državnog sekretara Tilersona jedna od akcija Rusije na spoljnom planu kada je u pitanju zapadni Balkan i Crna Gora. Naravno takvih primjera ima i u drugim zemljama, u Evropi i šire. Rekao mi je da o tome vode dijalog sa Rusijom i da pokušavaju naći zajednički jezik kako bi se stvari kontrolisale i kako se ovakve situacije ne bi dešavale. Što se tiče Crne Gore mi smo veoma strpljivi, čak i iznad nacionalnog dostojanstva. Vidite da se tak pritisak na Crnu Goru nastavlja i ovih dana, da su veoma i teške i rigidne i prijeteće poruke Ministarstva vanjskih poslova Rusije“
Glas Amerike: Da li ste zabrinuti zbog aktuelne ruske kampanje, usmjerene prije svega na ključnu privrednu granu u Crnoj Gori – turizam?
"Kampanja je u početku bila usmjerena prema političkim liderima i političkim strankama, a sada ide i u pravcu ugrožavanja naše ekonomije blokadom izvoza naših kompanija kao što su 'Plantaže' i 'Montenegro Airlines'. Ali ono što je posebno zabrinjavajuće je da se vodi neprimjerna, primitivna i prizemna kampanja u odnosu na naše turističke potencijale, na našu sigurnost i stabilnost kvalifikujući nas kao zemlju u kojoj su nesigurni svi koji dođu, a posebno ruski građani, da je Crna Gora zemlja kriminala, korupcije i prostitucije. Zaista nas to zabrinjava i čudi da se jedna moćna diplomatija i jedna snažna zemlja služi takvim sredstvima prema jednoj maloj zemlji sa kojom je gajila vjekovno prijateljstvo. Zabrinuti smo i što sve češće imamo najava u raznim lažnim dojavama o podmetanju eksplozivnih naprava na javnim mjestima, u objektima, u turističkim kapacitetima. To je sve priprema jednog opšteg scenarija nestabilnosti i nesigurnosti koji bi mogao rezultirati radikalnim akcijama. Zbog toga smo veoma oprezni i zabrinuti. Usmjeravamo naš sektor bezbjednosti da preventivno djeluje i zaštiti državu i građane“.
Glas Amerike: Da li ste sarađivali sa američkim vlastima u istrazi ruskih akcija? Znamo da se i ovdje vodi istraga ruskog miješanja u američke izbore. Da li ste razmjenjivali informacije?
"Nakon otkrivanja slučaja uplitanja mi smo pokrenuli saradnju sa odgovarajućim službama u regionu i van regiona, a posebno je intenzivna saradnja sa službama bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država i drugim službama zemalja NATO-a i EU. U toj saradnji smo došli do zaista nespornih činjenica koje ukazuju na direktno i neprimjerno uplitanje koje je moglo imati nesagledive posljedice."
Glas Amerike: Kolika je odgovornost ruskog državnog vrha?
"Mi zaista želimo da vjerujemo da u tome nema direktne uloge ruskog državnog vrha ali ono što nas zabrinjava je da nema adekvatne reakcije na ovaj kontinuitet napdai opstrukcije prema Crnoj Gori , koji se nastavlja i nakon 16. oktobra posebno preko Ministarstva vanjskih poslova Rusije. Znamo sasvim sigurno da iza ove akcije stoje djelovi ruskog sistema, a istovremeno vidimo da zvanična Moskva ne želi da sarađuje sa Crnom Gorom da bi se čitav slučaj razjasnio i objelodanio i ruskoj i crnogorskoj javnosti bio nesporan. To nam govori da nemamo spremnost za takvu vrstu saradnje, a to takođe potvrđuje i opredjeljenje Rusije da ne želi da vidi Crnu Goru na ovom putu, već naprotiv. To je situacija koja je vrlo teška i vrlo ozbiljna, ali istovremeno Crna Gora ne želi da mijenja svoj pristup. Crna Gora je 2006. godine odlučila da sama kreira svoju političku sudbinu, da usmjerava svoje tokove i svoja ukupna opredjeljenja. Tako čemo raditi i ubuduće bez obzira na to što naspram nas u ovom trenutku stoji tako moćna zemlja kao što je Rusija“.
"Nemoguće prihvatiti zahtjev opozicije"
Glas Amerike: Na unutrašnjem političkom planu, opozicija je i dalje van parlamenta, dijalog se i ne pominje. Koliko je održivo trenutno stanje?
"Bojkot parlamenta ima dva razloga. Prvi i osnovni je je ovo o čemu sam govorio ranije. Suština bojkota je bila destrukcija političkog sistema i izbornog rezultata kao ključnog elementa, da bi se kompromitovale instuticije, učinile nefunkcionalnim, a samim tim i zaustavio naš put integracije u NATO. Taj čitav proces je vodio Demokratski front, kao najjača opoziciona snaga. Nažalost, Demokratskom frontu su se pridružile i manje građanske stranke što je za nas bilo iznenađujuće. To je ključni razlog. Drugi razlog je da su građanske stranke bile nezadovoljne izbornim rezultatom koji je bio ispod njihovih očekivanja i željele su da ponavljanjem izbora dobiju novu priliku. To je prosto bilo nemoguće, zbog toga što bio to bio politički teren za novu destrukciju Rusije, sa dodatnim sadržajima. I nijesmo htjeli da dozvolimo jednu takvu situaciju. Ja sam pozvao opozicione predstavnike da uđu u parlament, da nakon toga uđu i u vladu, oni koji to žele. Do sada nismo imali pozitivan odgovor, ali vjerujem da u ovim novim okolnostima možemo doći do minimuma kompromisa koji će omogućiti dijalog, povratak u parlament i stvaranje uslova za funkcionalniji politički sistem. Na jedan ili drugi način, vidjećemo. Ja sam optimista, Crna Gora ne želi da njena vlada bude u punom mandatu bez opozicije u parlamentu. Ali, da bi to pitanje riješili, moramo imati i razumjevanje druge strane a ne ucjenu. Ucjena nikoga ne vodi do rješenja. Vjerujem da će oni to ubrzo shvatiti, nakon ovih i političkih i pravnih procesa koji se u Crnoj Gori vode u ovom trenutku.“
Glas Amerike: Povratak u parlament opozicija uslovljava vanrednim izborima. Da li bi ste i pod kojim uslovima pristali na njihov zahtjev?
"Vi znate da je u ovom trenutku nemoguće prihvatititaj zahtjev opozicije iz političkih i pravnih razloga. Izbori su bili regularni, te izbore je pratio veliki broj međunarodnih posmatrača, najviše do sada, preko 2600. Misija OEBS-a je te izbore ocijenila do sada najbolje organizovanim, koje odražavaju volju naroda. Znate da je izlaznost na izborima bila preko 73 odsto i zaista ne postoje razlozi da ponavljate izbore zbog toga što to želi opozicija koja je te izbore izgubila. To bi značilo poništavanje pravila izbornog sistema i ugrožavanje demokratije. To znači da bi uspostavili standard da svaki naredni izbori ne bi bili priznati ako ih neka političk agrupacija ne priznaje i da bi morali ići u ponavljanje. Ali, naravno ovakva situacija nije održiva i ne bi trebalo da bude održiva i mi ćemo tražiti načina da iz nje izađemo kroz politički dijalog. Već u 2018. imamo predsjedničke izbore i izbore u 14 opština, uključujući i Podgoricu. Nakon toga možemo nastaviti razgovor i o drugim političkim pitanjima, pa i o pitanjima izbora.“
Glas Amerike: Kako komentarišete rezultat izbora u Herceg Novom?
"Važno mi je što su izbori protekli u slobodnoj i fer atmosferi. Očigledno je da je Demokratska partija socijalista ostvarila slabiji rezultat nego što je očekivala. Vjerujem da je taj slabiji rezultat, između ostalog, posljedica i naše ubrzane integracije u NATO. Vi znate da u Herceg Novom imamo i laičku i političku strukturu koja veoma negativno gleda na taj proces. Imamo rast jedne mlade političke stranke. Važno je da su izbori protekli fer i slobodno i važno je da se brzo konstituiše lokalna vlast koja će raditi u korist građana Herceg Novog i imati kvalitetnu saradnju sa Vladom."
Pogledajte intervju sa crnogorskim premijerom...
