Kada se Krim otcijepio od Ukrajine, Rusija je odbacila optužbe da je separatističkim snagama slala vojnike i oružje. Kremlj sada pokušava da iskoristi istu taktiku na jugoistoku Ukrajine.
Separatisti u jugoistočnoj Ukrajini pokušavaju da pokrenu tenk postavljen na vrh spomenika posvećenog Drugom svjetskom ratu. To bi, za ostatak svijeta, trebalo da bude simbol nestašice oružja s kojom se suočavaju pripradnici proruskih snaga.
I ruski predsjednik Vladimir Putin je početkom mjeseca rekao francuskim medijima da američki zvaničnici nisu govorili istinu kada su optužili Rusiju da šalje pomoć ukrajinskim separatistima.
“Nema oružanih snaga, ruskih instruktora u jugoistočnom dijelu Ukrajine. I nikada ih nije bilo. Gdje su dokazi za to? Zašto ih ne pokažu?”
Uprkos Putinovom demantiju, na jutjubu je prošle nedelje postavljen video snimak tri moderna tenka T-64 na ulicama Donjecka, koji kontrolišu separatisti. NATO je zatim objavio satelitske snimke na kojima se navodno vidi da su tenkovi došli iz južne Rusije u okviru većeg vojnog konvoja, u kojem su bili i raketni bacači. Pavel Felgenhauer, vojni analitičar iz Mosve, kaže da je Kremlj poslao tenkove kako bi ohrabrio seperatiste, koji se suočavaju sa ofanzivom ukrajinske vojske.
“Ti tenkovi bi im dali snažan moralni podsticaj. Vjerovatno nisu paradirali zbog zapadne, već zbog lokalne javnosti”.
Ukrajinski vojnici stežu obruč oko pripadnika proruskih snaga, poput ovih. Jedan od separatističkih lidera - Igor Streljkov - apelovao je na Rusiju da pošalje dodatno oružje. Drugi su pak to direktno zatražili u Moskvi. Sergej Markov, uticajni nacionalistički orijentisani akademik, upozorava da je Moskvi potreban ukrajinski region Donbas, kao bezbjednosna tampon zona između Rusije i Zapada.
"Rusija ne može da odustane od Donbasa, zato što će sledeći udarac biti zadat upravo njoj”.
Ukoliko Rusija dozvoli prozapadnoj vladi u Kijevu da zaživi, to će imati bezbjednosne posljedice, smatra Markov.
"NATO-ukrajinska vojska će za dvije i po godine da izvrši invaziju na Rusiju preko Krima”.
Novi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko predložio je jednostrani prekid vatre. Međutim, njegovi vojnici moraju prvo da zaustave isporuke ruskog oružja zatvaranjem ukrajinske kopnene granice sa Rusijom, duge dvije hiljade kilometara. Na drugoj strani granice, Rusija jača svoju vojnu moć kako bi imala opciju da u julu ili avgustu pokrene prekograničnu ofanzivu, kaže Felgenhauer.
“Ukoliko bude postojala prijetnja od kraha pobune, Rusija bi mogla da uđe na ukrajinsku teritoriju”.
U međuvremenu, dan nakon što je Rusija prestala da prodaje gas Ukrajini, eksplodirala je jedna od cijevi kojom se prenosi gas u Evropu. Ukrajinske vlasti kažu da je možda riječ o terorističkom činu, čiji cilj je da se podrije reputacija zemlje kao pouzdanog prenosnika energetskih zaliha.
Separatisti u jugoistočnoj Ukrajini pokušavaju da pokrenu tenk postavljen na vrh spomenika posvećenog Drugom svjetskom ratu. To bi, za ostatak svijeta, trebalo da bude simbol nestašice oružja s kojom se suočavaju pripradnici proruskih snaga.
I ruski predsjednik Vladimir Putin je početkom mjeseca rekao francuskim medijima da američki zvaničnici nisu govorili istinu kada su optužili Rusiju da šalje pomoć ukrajinskim separatistima.
“Nema oružanih snaga, ruskih instruktora u jugoistočnom dijelu Ukrajine. I nikada ih nije bilo. Gdje su dokazi za to? Zašto ih ne pokažu?”
Uprkos Putinovom demantiju, na jutjubu je prošle nedelje postavljen video snimak tri moderna tenka T-64 na ulicama Donjecka, koji kontrolišu separatisti. NATO je zatim objavio satelitske snimke na kojima se navodno vidi da su tenkovi došli iz južne Rusije u okviru većeg vojnog konvoja, u kojem su bili i raketni bacači. Pavel Felgenhauer, vojni analitičar iz Mosve, kaže da je Kremlj poslao tenkove kako bi ohrabrio seperatiste, koji se suočavaju sa ofanzivom ukrajinske vojske.
“Ti tenkovi bi im dali snažan moralni podsticaj. Vjerovatno nisu paradirali zbog zapadne, već zbog lokalne javnosti”.
Ukrajinski vojnici stežu obruč oko pripadnika proruskih snaga, poput ovih. Jedan od separatističkih lidera - Igor Streljkov - apelovao je na Rusiju da pošalje dodatno oružje. Drugi su pak to direktno zatražili u Moskvi. Sergej Markov, uticajni nacionalistički orijentisani akademik, upozorava da je Moskvi potreban ukrajinski region Donbas, kao bezbjednosna tampon zona između Rusije i Zapada.
"Rusija ne može da odustane od Donbasa, zato što će sledeći udarac biti zadat upravo njoj”.
Ukoliko Rusija dozvoli prozapadnoj vladi u Kijevu da zaživi, to će imati bezbjednosne posljedice, smatra Markov.
"NATO-ukrajinska vojska će za dvije i po godine da izvrši invaziju na Rusiju preko Krima”.
Novi ukrajinski predsjednik Petro Porošenko predložio je jednostrani prekid vatre. Međutim, njegovi vojnici moraju prvo da zaustave isporuke ruskog oružja zatvaranjem ukrajinske kopnene granice sa Rusijom, duge dvije hiljade kilometara. Na drugoj strani granice, Rusija jača svoju vojnu moć kako bi imala opciju da u julu ili avgustu pokrene prekograničnu ofanzivu, kaže Felgenhauer.
“Ukoliko bude postojala prijetnja od kraha pobune, Rusija bi mogla da uđe na ukrajinsku teritoriju”.
U međuvremenu, dan nakon što je Rusija prestala da prodaje gas Ukrajini, eksplodirala je jedna od cijevi kojom se prenosi gas u Evropu. Ukrajinske vlasti kažu da je možda riječ o terorističkom činu, čiji cilj je da se podrije reputacija zemlje kao pouzdanog prenosnika energetskih zaliha.