Linkovi

Različite reakcije na presudu Karadžiću


Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić u sudnici Mehanizma za međunarodne krivične sudove čeka izricanje presude, u Hagu, 20. marta 2019.
Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić u sudnici Mehanizma za međunarodne krivične sudove čeka izricanje presude, u Hagu, 20. marta 2019.

U prvim reakcijama na konačnu presudu u Hagu, kojom je Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MICT), naslednik Haškog tribunala, u sredu osudio bišeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovečnosti u BiH, šef misije OEBS u BiH Brus Berton izjavio je da presuda Karadžiću predstavlja još jedan ključan korak ka privođenju pravdi osoba koje su najodgovornije za genocid i druge najteže ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

"Pre svega, naše misli su sa porodicama žrtava, za koje je traganje za pravdom dugotrajno i bolno. To je složen i težak proces, ali istovremeno i proces koji je od presudne važnosti", naveo je Berton, prenose mediji.

​Utvrđivanje odgovornosti za počinjene zločine, čak i ovoliko godina nakon rata, od ključne je važnosti za izgradnju trajnog mira u BiH, poštovanje vladavine prava i jačanje međunarodne sudske prakse, rekao je on.

Misija OEBS u BiH pozvala je sve građane BiH u zemlji i inostranstvu, a posebno političke i stranačke lidere, medije, zvaničnike lokalnih vlasti, verske lidere i aktiviste u lokalnim zajednicama, da poštuju presudu Karadžiću i da se uzdrže od zapaljive retorike koja vodi ka podelama.

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ​izjavila je za Glas Amerike da je ovo najvažnija presuda, s obzirom na to da se odnosi na politički vrh bosanskih Srba, a koji je direktno bio vezan i za Beograd.

"Znači, ta presuda je, što se tiče samog Karadžića, samo podigla na stepen više i potvrdila o kakvim se sve zločinima radi. To je verovatno najduža presuda koja je donesena u Haškom tribunalu, i u tom smislu ona jeste pomak", rekla je Biserko.

Međutim, naravno onih sedam opština nisu uključćene u deo koji se odnosi na genocid i nema direktne povezanosti sa Beogradom, ali to može biti razumljivo zato što se sudi pojedincu, pa ako nisu imali dovoljno dokaza da to povežu - nisu to uradili, rekla je ona.

"Međutim, kada se čita ta presuda i kada se povežu svi dokumenti koji su izneti u Haškom tribunalu jasno se vidi uloga i odgovornosti same Srbije. Mislim da presuda nije važna samo za Bosnu, već i za Srbiju i krajnje je vreme da Srbija sa ozbiljnošću prihvati nasleđe Haškog tribunala i sve presude koje su tamo donesene kao relevantne za dijalog i suočavanje u samom društvu u Srbiji, jer glorifikacija svih ratnih zloćinaca, pa i Radovana Karadžića otišla je suviše daleko. Kao što znate brojne institucije u Republici Srpskoj nose njegovo ime, on se pominje u kontekstu srpskog heroja koji se žrtvovao za srpske interese" rekla je Biserko.

Ona je ocenila da, pošto nema potencijala u samom društvu, neophodno je da EU njene članice priđu tom problemu na ozbiljniji način, jer do sada se to dešavalo manje-više na tehničkom nivou.

"Srbija je kao završila svoju saradnju sa Hagom, ali se zapravo nikada nije ozbiljno odnosila prema njegovim presudama", zaključila je ona.

Predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ocenila je preko Tvitera da presuda bivšem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću mora da posluži kao trajna opomena o pogubnosti velikosprske politike.

U drugom tvitu, navela je da presuda "ne može da vrati u život desetine hiljada žrtava i ublaži bol njihovih porodica i preživelih, ali mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike".

Bivša premijerka Jadranka Kosor takodje je preko Tvitera komentarisala presudu Karadžiću.

A u Bosni i Hercegovini, predsednik Srpske demokratske stranke na čijem je čelu tokom rata bio Radovan Karadžić, Vukota Govedarica, izjavio je da je današnja presuda Karadžiću politička, neutemeljena i skandalozno nepravedna.

Govedarica je naveo da on i SDS i dalje smatraju da je Haški tribunal "prvenstveno politička institucija".

"Njegov formalni cilj je da procesuira odgovorne za teške ratne zločine, a suštinski cilj Tribunala je nastavak satanizacije srpskog naroda. Ovakvim kaznama nastoji se udariti trajni pečat odgovornosti Srba za građanski rat u BiH“, kazao je lider SDS-a sa portal Srpka.info.

XS
SM
MD
LG