Iza nas je još jedna godina izazova koja se, bar kada je riječ o Zapadnom
Balkanu, ipak završava novim perspektivama. U Briselu konačno pominju
datume prijema Srbije i CG u EU, a novo, bugarsko predsjedavanje EU
obećava da će 2018. biti godina dodatnog poticaja na evropskom putu.
Godina na izmaku je započela teškom dramom izbjeglica koje su na zatvorenoj balkanskoj ruti ostale izložene niskim zimskim temperaturama...hiljade njih su se tako našle i u Srbiji.
"UNHCR izvještava da je oko 7 hiljada migranata blokirano u Srbiji , a mnogi od njih su u prenatrpanim smještajima, u vrlo teškim životnim okolnostima. Ne možemo za to optužiti samo loše vrijeme, ali možemo da iskoristimo mogućnosti i potencijale koje imamo na raspolaganju", rekao je predstavnik malteškog Predsjedništva EU, Ijan Borg.
U tom istom Evropskom parlamentu izvjestilac za Srbiju sačinio je prijedlog nove rezolucije o Srbiji.
"Ključna poruka moga izvještaja je da je Srbija na putu članstva u EU, a danas je važan dan za Srbiju jer su od strane Savjeta ministara otvorena dva nova poglavlja pregovora. Riječ je o zasluženom prepoznavanju politike Srbije tokom posljednjih 12 mjeseci", poručio je izvjestilac za Srbiju Evropskog parlamenta, Dejvid Mekalister.
Početkom februara nastavljen dijalog Beograda i Prištine na najvišem nivou sa ciljem da se, izmedju ostalog, smire i tenzije nastale zaustavljanjem voza od strane kosovskih snaga bezbjednosti.
Evropljani su konačno potvrdili ono što je odavno postalo očigledno. Zabavljeni vlastitim krizama i drugim prioritetima, okrenuli su ledja Zapadnom Balkanu a posljedice je opisao slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak.
"Mi smo sa Zapadnog Balkana istupili rječju i djelom i sada vidimo posljedice. Dvije države su pred raspadom, i tri koje su u dubokoj političkoj krizi. Razlog je što EU nije ispunila svoju ulogu, a trebala je da pruži perspektivu tim zemljama", rekao je Lajčak.
U Srbiji održani predsjednički izbori na šta reaguju u Briselu.
"Prije svega, izbori s provedeni u skladu sa našim standardima, ali još čekamo na zvanične rezultate. Uvijek je dobro kada je rezultat jasan ali sada je na strani Vučića odgovornost da na oprezan način koristi ovu snažnu podršku svojih glasača", poručio je evropski komesar za pregovore o proširenju, Johanes Han.
Nije li sada previše moći u rukama njegove stranke?
"To jeste poseban izazov da se bavi time a u svom prvom saopštenju Vučić uvjerava da će u potpunosti da se drži ustavnog okvira, a ja mu vjerujem...", istakao je Han.
Sredinom maja Srbiju pominje Komisija protiv rasizma i netolerancije Savjeta Evrope. Politički lideri u Srbiji zvanično treba da priznaju da masakr počinjen u Srebrenici predstavlja genocid. Takvo priznanje, kao i transparetna istraga svih slučajeva nasilja su od ključne važnosti da bi pripadnici različitih etničkih zajednica živjeli mirno, bez straha, poručio je povodom objavljivanja ovog izvještaja predsjednik Komisije protiv rasizma i netolerancije Svajeta Evrope, Kristijan Ahlund.
Majski ad hoc NATO samit, upriličen povodom posjete predsjednika Trampa Briselu, ostaće upamćen po nenadanoj popularnosti crnogorskog predsjednika.
Nedugo potom, podignuta crnogorska zastava pred sjedištem Alijanse kao dobrodošlica novoj članici.
"Okupili smo se danas da obilježimo istorijski čin. Da poželimo dobrodošlicu Crnoj Gori kao novoj NATO članici", rekao je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.
Doskorašnji premijeri, sada predsjednici, početkom jula na dijalogu u Briselu, uz plan da normalizaciji odnosa daju novi poticaj.
"Treba ozbiljnije i hrabrije da se razgovara o budućim odnosima Srba i Albanaca. Nema sumnje da će dijalog biti nastavljen u Briselu, i ne samo dijalog koji se bavi određenim temama, već ćemo se baviti suštinskim stvarima, kako i na koji način vidimo svoje odnose za godinu ili pet, što znači da moramo da ozbiljnije razgovaramo unutar naših javnosti, kao i da svi zajedno moramo mnogo češće da razgovaramo", izjavio je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić.
"Razgovarali smo o pripremama za nastavak dijaloga koji bi trebao da vodi normalizaciji odnosa dvije zemje i pomirenju dva naroda. Ta nova faza dijaloga bi trebala da bude od koristi za obje zemlje, kao i za ostatak regiona", izjavio je predsjednik Kosova, Hašim Tači.
U julu je u Trstu održan samit EU - Zapadni Balkan.
"Riječ je o veoma važnom samitu, prije svega, treba održati živom perspektivu priključenja EU država Zapadnog Balkana", rekla je visoka predstavnica EU, Federika Mogerini.
Opet o evropskim perspektivama regiona - najesen se desio preseda. Evropljani su pomenuli i rokove.
"Srbiju i Crnu Goru nisam pominjao u svome govoru o stanju EU, ali one jesu pomenute u Programu rada Evropske komisije. Vjerujem da će te dvije zemlje postati članice EU prije 2025. godine", izjavio je predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker.
Pred kraj godine su se nizali susreti, jačana partnerstva, zaključivane agende.
Rad je zaključio i Haški tribunal prvostepenim presudama Karadžiću i Mladiću i drugostepenom presudom šestorki zvaničnika tzv. Herceg Bosne. Kraj rada Suda ostaće zapamćen po samubistvu osudjenog Praljka kao i po oštro podijeljenim mišljenjima koliko je Tribunal opravdao svoje postojanje.
A naredna godina je puna obećanja. Od evropske Strategije proširenja, najavljenog zapadnobalkanskog samita, raspoloženja Bugarske kao nove predsjedavajuće. Za one u regionu koji će znati da iskoriste to je dobra vijest, za ostale - tek još jedna propuštena prilika.