Linkovi

Prenger: Birači krive Kongres za ekonomiju


Prenger: Birači krive Kongres za ekonomiju
Prenger: Birači krive Kongres za ekonomiju

Bivši zamenik sekretara za odbranu u administraciji predsednika Ričarda Niksona, Robert Prenger, razmotrio je, u razgovoru za naš program, mogući ishod američkih kongresnih izbora u svetlu aktuelnih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova.

Prenger: "Ovi izbori ugrožavaju one sa tekućim mandatom u Kongresu zbog razočarenja birača, uglavnom zbog ekonomije, koja je primarni američki problem, dok se krivica za tu situaciju pripisuje zakonodavcima koji su sada u Kongresu, pa otuda i njihova ranjivost.

Drugo, postavlja se pitanje koliko su birači spremni da drastično menjaju sadašnju situaciju na, ako hoćete, polovini trke, i to u vreme izražene ekonomske krize i političke polarizacije zemlje. Treće, u SAD danas postoji visoki stepen ideoloških razlika, pa i konflikata izmedju republikanca i demokrata, koji se oličavaju u aktivnostima pokreta “Čajanka” i žestokom protivljenju republikanca ekonomskom programu predsednika Obame.

Kao rezultat te, u suštini neizvesne situacije, smatra se da bi republikanci mogli da osvoje većinu u Predstavničkom domu, mada nemaju tako dobre šanse u Senatu, za koji se očekuje da će ostati pod kontrolom demokrata.

Glas Amerike: Ako se predsednik Obama bude koncentrisao na unutrašnja pitanja, posebno ekonomiju, da li će to biti nagoveštaj nove, izolacionističke spoljne politike SAD?

Prenger: Imamo jedan novi fenomen, a to je da su i politika i ekonomija daleko više globalne prirode nego ikada ranije, tako da je teško govoriti o izolacionizmu. Drugim rečima, spoljnopolitička pitanja ne mogu da se odstrane ili izbegnu tako što će se predsednik koncentristi samo na domaću ekonomiju.

U domenu ekonomije i spoljne politike postoje problemi koji se moraju paralelno rešavati. Danas se govori ne samo o mogućnosti nuklearnih ratova, već i monetarnih, kao što je sadašnji izmedju SAD i Kine. Medjutim, problemi, kao što je mogućnost rata sa Iranom, razmatraju se sada ne samo sa vojno-političkog već i sa ekonomskog aspekta, odnosno koliko bi takav rat koštao i kakve bi mogle da budu njegove posledice po ekonomiju.

Dakle, ne mogu se zbog ekonomije ignorisati spoljnopolitička pitanja, ali ni ekonomija zbog spoljne politike. To onda navodi adminstraciju da donosi improvizovana i delimična rešenja.

Glas Amerike: Da li će predsednik Obama ipak morati više pažnje da posveti ekonomiji nego spoljnoj politici, da bi bio ponovo izabran za predsednika?

Prenger: Nekadašnji ministar odbrane Robert Maknamera je lepo rekao “ U Vašingotnu svaka kriza ima prioritet”, odnosno, nemoguće je predvideti gde bi u naredne dve godine mogla da izbije spoljnopolitiča kriza, koja bi imala važnost kao sadašnja ekonomska kriza.

Kada se pojavi dovoljno ozbiljna kriza, predsednik je po ustavu obavezan da reaguje na nju, dok sama zemlja i stanovništvo ulaze u takozvani “krizni mod” zaštite prioritetnih pitanja. Koliko dobro predsednik Obama bude rešavao takva krizna pitanja, tolika će biti i njegova šansa za reizbor.

XS
SM
MD
LG