Linkovi

Predsednički izbori u Francuskoj: Makronovi mejlovi dospeli u javnost


Zvanični plakati kandidata u drugom krugu predsedničkim izbora u Francuskoj, Emanuela Makrona i Meri le Pen (REUTERS/Benoit Tessier - RTS15C47)
Zvanični plakati kandidata u drugom krugu predsedničkim izbora u Francuskoj, Emanuela Makrona i Meri le Pen (REUTERS/Benoit Tessier - RTS15C47)

Izborni štab kandidata na izborima za predsednika Francuske, Emanuela Makrona, saopštio je u petak da je bio žrtva "velikog" kompjuterskog hakerskog napada, koji je provalio u njihove mejlove dan i po pre izlaska građana na birališta, na kojima će birati između tog kandidata centra i kandidatkinje krajnje desnice, Mari le Pen.

Više o predsedničkim izborima u nedelju, možete čitati u posebnoj vesti.

Nekih devet gigabajta podataka postavio je korisnik zvan EMLEAKS na Pastebin, sajt za deljenje dokumenata koji dozvoljava anonimno objavljivanje tekstova. Nije jasno ko je odgovoran za postavljanje podataka, ukoliko su oni uopšte autentični.

U saopštenju, Makronov politički pokrent "An marš!" (Napred!) potvrdio je da je hakovan.

"Pokret 'Napred!' bio je žrtva velikog i koordiniranog hakerskog napada ove večeri, koji je pokrenuo širenje raznih unutrašnji informacija po društvenim mrežama", kaže se u saopštenju.

Zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova nisu želeli da daju komentar, citirajući francuski zakon koji tokom izborne tišine, koja je na snazi od petka u 22 sata, zabranjuje bilo kakvo komentarisanje koje može da utiče na izbore.

Komentari o provaljenim mejlovima počeli su da se pojavljuju u petak uveče, tek nekoliko sati pre započinjanja tišine.

Izborna tišina na snazi je do zatvaranja birališta, u nedelju u 20 sati.

Istraživanja javnog mnjenja dala su prednost centrističkom kandidatu Makronu, ispred kandidatkinje Nacionalnog fronta Meri le Pen u drugom krugu predsedničkih izbora u nedelju, koji se nazivaju najvažnijim francuskim izborima u minulim decenijama.

Poslednja ispitivanja javnog mnjenja pokazala su da Makron pobeđuje sa oko 62 odsto osvojenih glasova.

Tim bivšeg ministra ekonomije Makrona, žalio se i ranije zbog pokušaja hakovanja njihovih mejlova tokom burne kampanje, optužujući ruske interese za učešće u tim sajber napadima.

Tim jer saopštio 26. aprila da je od januara bio meta serije pokušaja krađe mejlova, ali da napadači do tada nisu uspeli da pokradu bilo kakve podatke o kampanji.

U februaru, Kremlj je odbio da stoji iza takvih napada, iako je Makronova kampanja ponovila primedbe protiv ruskih medija i hakerskih grupa koje operišu iz Ukrajine.

U saopštenju od petka, pokret "Napred!" je saopštio da dokumenta koja su objavljena na internetu pokazuju samo normalno funkcionisanje predsedničke kampanje, ali da su autentični dokumenti na društvenim mrežama pomešani sa lažnim koji sadrže dezinformacije.

"Ozbiljnost ovakvih događaja je izvesna i nećemo tolerisati da vitalni interesi demokratije budu dovedeni u rizik", dodaje se.

Francuska predsednička kampanja nije prva na koju je bačena senka kroz optužbe za manipulaciju preko hakovanja i sajber napada.

Američke obaveštajne agencje rekle su u januaru da je ruski predsednik Vladimir Putin naredio hakovanje kompjutera Demokratskog nacionalnog komiteta i šefa kampanje demokratske kandididatkinje Hilari Klinton, kako bi se uticalo na izbore u korist Donalda Trampa, njenog republikanskog rivala koji je pobedio u trci za predsednika SAD.

U petak, kada je po društvenm mrežama zaživeo haštag #Macronleaks, Florian Filipot, zamenik vođe Nacionalnog fronta, zapitao je na Tviteru: "Da li nas Makronliks uči nečemu što je istraživačko novinarstvo s namerom ubilo?".

Makronov portparol Silvian Fort, odgovorio je na Tviteru nazvavši Filipotov tvit "gnusnim".

XS
SM
MD
LG