Linkovi

Dve trećine Piranskog zaliva pripada Sloveniji


Gulf of Trieste. Slovenia and Croatia disputed the exact position of their border on the Gulf of Piran, which is a part of the Gulf of Trieste.

Arbitražni sud u Hagu u četvrtak je doneo presudu povodom spora Hrvatske i Slovenije u Piranskom zalivu, odnosno Savudrijskoj vali, kako taj zaliv zove Hrvatska, odlučivši da Sloveniji pripada tri četvrtine zaliva na severu Jadranskog mora, da ta zemlja nema izlaz u međunarodne vode, ali da ima pravo prolaza kroz deo hrvatskog mora.

Koridor kroz hrvatski Jadran do međunarodnih voda širok je oko 2,5 nautičke milje i, prema odluci suda, slovenački brodovi i avioni imaće svu slobodu prolaska kroz taj deo hrvatskog područja.

Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.

I vlast i opozicija u Hrvatskoj su uoči objavljivanja odluke bili jedinstveni u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" i da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rešavanja teritorijalnog spora u vezi sa morskom granicom.

Slovenija je, s druge strane, saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.

Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mestima na severnoj hrvatsko-slovenskoj granici, a u sudnici je prisustvao šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec, ali ne i predstavnici Hrvatske.

Predsednik Suda Žilber Gijom rekao je da linija razgraničenja treba da spoji kraj kopnene granice na ušću reke Dragonje do tačke na kraju Piranskog zaliva koji je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona.

Ovo rešenje je na tragu sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. od kojega je bivši hrvatski premijer odustao jer nije imao podršku u Saboru.

Tim sporazumom je bilo predviđeno da Slovenija dobije oko tri četvrtine Piranskog zaliva i preko posebnog koridora kontakt s otvorenim morem, s tim što bi Hrvatska u jednom trouglu zadržala morsku granicu s Italijom. Koridor bi bio deo međunarodnog mora i nijedna država u njemu ne bi imala suverena prava.

Odluci suda prethodilo je upozorenje Nemačke upućeno zvaničnom Zagrebu da se odluke arbitraže moraju poštvovati i primenjivati, a koje nije baš najbolje primljena u Hrvatskoj.

Hrvatska je ipak odlučila da ne prisustvuje čitanju presude, u skladu sa odlukom Hrvatskog sabora iz jula 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka". Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rešavanju spora, pošto je ocenjeno da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija.

I Sekolec i Drenik su se posle toga povukli a Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na član 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".

Za razliku od kopnenih, granice na moru između jugoslovenskih republika nisu bile određene, pa je to posle osamostaljenja bio glavni problem u odnosima Slovenije i Hrvatske.

Za Ljubljanu je u tom sporu ključno pitanje granica u Piranskom zalivu i mogućnost direktnog kontakta Slovenije s otvorenim morem.

Berlin poručio Zagrebu: Prihvatite presudu Arbitražnog suda

Zvanični Berlin, preko Ambasade u Zagrebu, pozvao je Hrvatsku, neposredno pre izricanja odluke suda, da prihvati presudu Arbitražnog suda u Hagu. "Međunarodno arbitražno sudstvo vredan je instrument međunarodnog prava i igra važnu ulogu u rešavanju međudržavnih sporova", poruka je Berlina.

U saopštenju se podseća da su se u vezi s jednim bilateralnim pitanjem, Slovenija i Hrvatska zajedno podvrgnule međunarodnom arbitražnom postupku sporazumom 2009. godine.

Stoga je, nezavisno od sadržaja odluke, sa stanovišta nemačke vlade važno načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštivati i da ih strane moraju primeniti.

"Očuvanje integriteta međunarodnog sudstva u zajedničkom je interesu svih država. Države članice Europske unije u tome moraju prednjačiti dobrim primerom", poruka je Berlina koju je saopštila nemačka Ambasada u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG