Vašingtonski politikolog Obrad Kesić u razgovoru za Glas Amerike izneo je svoju procenu o parlamentarnim i predsedničkim izborima u Srbiji i situaciji na severu Kosova.
Kesić: Mislim, generalno, da se već unapred prepoznaje kakvi su mogući rezultati. Trenutno pednost ima Srpska napredna stranka u pogledu parlamentarnih izbora i jednostavno očekivanje je da će Srpska napredna stranka da pokupi najveći broj glasova. Posle toga sve je neizvesno i matematika koja mora da se pogleda u kontekstu formiranja vlasti je mnogo komplikovana. Ili će SNS imati zadovoljavajući rezultat da sa nekim drugim strankama formira vladu ili će morati da prihvati da DS formira tu vladi. Postoji i treća, mislim realna opcija, iako SNS i DS govore da to nije prihvatljivo za njih, mislim da je moguća ta velika koalicija izmedju SNS-a i DS-a, tako da tu imate tri ishoda. Znači, vlada koja se formira oko SNS-a, vlada koja se formira oko DS-a, i zajednička vlada SNS-a i DS-a.
Glas Amerike: A kako stoje stvari po pitanju predsedničkih izbora?
Kesić: To je za mene dosta kontroverzno pitanje. Sama činjenica da se održavaju predsednički izbori na neki način oduzimaju autoritet ne samo ustava, već i od same institucije predsednika, naime, ako je moguće koristiti tu instituciju na takav način da bi se dobio još jedan mandat, mislim da to dovodi u pitanje da li se poštuje vladavina prava u Srbiji i to u punom značenju te reči. Što se tiče samih kandidata, sada generalno postoji jedno raspoloženje za promene u Sribji pošto su ljudi jako nezadovoljni i sve ankete govore o tome da je predsednik Tadić mnogo popularniji od sopstvene stranke i ta njegova odluka da podnese ostavku znači da je on video najbolju šansu za svoju stranku preko predsedničkih izbora. Teško je dati prognozu o tim izborima. Nikolić više nema podršku zajedničke Radikalne stranke, što znači da jedan deo njegovog biračkog tela otpada, a sam predsednik Tadić je izgubio podršku jezgra, koje ga je podržavalo godinama, liberlano društvo gradjanske orijentacije, koje je sve nezadovoljnije radom predsednika.
Glas Amerike: Šta bi ste mogli da nam kažete o situaciji na severu Kosova?
Kesić: To pitanje je povezano na neki način i sa pitanjem izbora u Srbiji. Kao što znate, da li će izbori na Kosovu i Metohiji da budu održani ili ne, to je sada i političko pitanje. Postoji obećanje koje je dato u Briselu od strane vlasti u Beogradu i pregovarača Borka Stefanovića da neće biti izbora na Kosovu. Pose toga, date su različite izjave u Beogradu, da će da budu, ili samo delimični izbori, ali generalno, očekvanje od strane Vašingtona i Brisela je da izbori neće da budu održani na severu Kosova. To je problem, ne samo politički problem za vreme izbora, jer to govori da je Srbija ne samo pirhvatila još jedan uslov i ispunjava ga, nego da i to pitanje i dalje ostaje vrlo osetljivo jer se tiče života ljudi koji žive na severu Kosova i u srpskim enklavama širom Kosova. Ako ne bude izbora, to znači da Srbija prihvata realnost nezavisnosti Kosova, ne ugrožava konsolidaciju nezavisnosti Kosova, i ispunjava sva obećanja. Ako se izbori održe, taman da su i delimični, to će da gurne Srbiju u neku novu konfrontaciju ne samo sa Prištinom, nego i sa EU i Amerikom.
Glas Amerike: Kakvi budući odnosi se očekuju od Beograda i Prištine prema uniji?
Kesić: Sve zavisi kakav će biti ishod izbora. Iako ne očekujem da će naglo da se promeni politika u Beogradu, taman i da SNS formira vladu, generalno sve veće stranke u Srbiji prihvataju da postoji neka realnost, koja se nameće od strane Amerike i EU i nisu sklone da idu kontra toj realnosti. Ta realnost govori da Srbija nema suverenitet na teritoriji Kosova, da je Kosovo nezavisno, i da Srbija, ako ne priznaje nezavisnost, barem da je prihvati. Sve govori u pirlog tome da je Srbija to prihvatila, da Boris Tadić i njegova politika, pogotovo u zadnje dve godine, vodi prema prihvaćanju nezavisnosti Kosova. Istovremeno, nismo sigurni šta će biti posle izbora. Tu postoji više faktora. Samo održavanje izbora, čak i u jednom delu Kosova i Metohije, gura Srbiju u novu konfrontaciju, kao što sam već rekao, a to postaje aktuleno pitanje za novu vladu, od samog početka mandata. To znači da ta vlada ili mora da se drži sadašnje politike, što znači da će morati da ispunjava dodatne uslove vezane za pitanje severa Kosova, ili će morati da odustane od takve politike, a to znači da prihvata da mora da udje u neku vrstu konfrontacije sa jednim delom EU i sa Vašingtonom. Ako ide u tom pravcu, onda mislim da to otvara niz mogućnosti što se tiče ishoda tog pitanja ne samo severa Kosova, već i generalno odnosa izmedju Beograda i Prištine. Pitanje je na kraju koliko će ti neodlučni glasači ipak da se opredele u zadnjem momentu, u drugom krugu, i da glasaju. Moje mišljenje je da znamo već unapred da su dva kandidata koja će da udju u drugi krug, Tadić i Nikolić, ali neznamo tačno kakav će ishod tog takmičenja da bude.