Američki predsjednik Barak Obama sastaće sa sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom na marginama 70. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Riječ je o prvom susretu dvojice lidera nakon gotovo godinu i očekuje da će glavna tema razgovora, osim Ukrajine, biti situacija u Siriji, odnosno nagomilavanje ruskih snaga u djelovima te zemlje. Obama i Putin su, prethodno, tokom obraćanja Generalnoj skupštini iznijeli različite vizije za Siriju. Američki lider založio se za političku tranziciju, a ruski je upozorio da bi bila greška napustiti aktuelnu vladu.
U obraćanju Ujedinjenim nacijama, predsjednik Barak Obama direktno je osudio, kako je naveo, snažne države koje pokušavaju da nametnu svoju volju slabijima, aludirajući na rusku podršku sirijskom predsjedniku.
"Na tim osnovama, pojedine velike sile iskazuju svoju poziciju na načine koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Kažu nam da je takvo ponašanje neophodno da bi se spriječio haos, da je to jedini način da se iskorijeni terorizam. U skladu sa tom logikom, trebalo bi da podržimo tirane poput Bašara al Asada koji bacaju burad bombe i masakriraju nevinu djecu, jer je alternativa sigurno gora.”
Obama je međutim poručio da je Vašington spreman da sarađuje sa svim zemljama, pa i Rusijom i Iranom, u okviru napora da se okonča rat u Siriji.
"Međutim, moramo da prihvatimo da nakon tolikog krvoprolića, ne možemo da se vratimo na predratni status kvo. Realizam diktira neophodnost kompromisa, ali i zahteva nadgledanu tranziciju sa Asada na novog lidera.”
Američki lider je takođe branio američku kampanju protiv Islamske države na Bliskom istoku.
“Rekao sam to ranije i ponoviću: Nema mjesta za apokaliptične kultove poput ISIL-a i Sjedinjene Države se neće izvinjavati za upotrebu vojske, u okviru šire koalicije, da bi se borile protiv njih.”
Predsjednik je kritikovao Rusiju zbog aneksije Krima i podrške separatistima u istočnoj Ukrajini, uz ocjenu da su zapadne ekonomske sankcije protiv Moskve bile neophodne.
„Ne možemo da ignorišemo otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne nacije. Ako se to dogodi bez posljedica u Ukrajini, onda bi moglo da se desi bilo kojoj zemlji ovde.“
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u svom govoru iznio veoma različite stavove od Obaminih. Poručio je da nema alternative saradnji sa vojskom sirijskog predsjednika u borbi protiv ekstremista iz Islamske države.
„Smatramo da je ogromna greška odbiti saradnju sa sirijskom vladom i njenim oružanim snagama, koje se hrabro borbe protiv terorizma. Trebalo bi konačno da priznamo da se samo oružane snage predsjednika Asada i kurdska milicija istinski bore protiv Islamske države i drugih terorističkih organizacija u Siriji.“
Putin je kritikovao Zapad zbog naoružavanja umjerenih pobunjenika u Siriji koji su, prema njegovim tvrdnjama, udružili snage sa Islamskom državom. Takođe je osudio spoljnu politiku Sjedinjenih Država i zapadnih saveznika, uključujući i, kako se izrazio, izvoz takozvanih demokratskih revolucija na Bliski istok i u sjevernu Afriku.
“Međutim, šta su dobili na kraju? Agresivna međunarodna intervencija je umjesto reformi dovela do unuštavanja vladinih institucija i života. Umjesto proslave, demokratije i napretka dovela je do agresije, siromaštva, socijalne katastrofe, dok ljudska prava, pravo na život nisu ni uzeti u obzir.”
Putin i Obama sastaju se u trenutku kada su američko-ruski odnosi, zbog ukrajinske krize, na najnižem nivou od Hladnog rata. Zvaničnici američke administracije saopštili su da je predsjednik Obama, uprkos oštrim razlikama u stavovima, spreman da razgovara sa ruskim liderom o ulozi Moskve u sirijskoj i ukrajinskoj krizi.
“Ne očekujem dramatični napredak na razgovorima, ali se nadam da je ovo početak procesa, početak razgovora, a ne kraj”, smatra Peri Kamak iz Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.
Analitičari smatraju da bi konačni cilj Kremlja mogao da bude zaštita interesa u Siriji, dok se Asadova vlada bori protiv Islamske države i umjerene sirijske opozicije.