Linkovi

I hlebna buđ ima ugrađen časovnik


Sva živa bića na planeti imaju ugrađeni "biološki časovnik"
Sva živa bića na planeti imaju ugrađeni "biološki časovnik"

Naučnici na Univerzitetu države Džordžije pokušavaju da otkriju kako i zašto su sva biša osetljiva na smenjivanje dana i noći

Sva živa bića su manje ili više osetljiva na promene u ritmu smenjivanja dana i noći. Za neke ljude problem predstavlja čak i pomeranje sa zimskog na letnje računanje vremena i obratno. Na Univerzitetu države Džordžije istraživači nastoje da otkriju koji geni imaju ograđene časovnike i kako ti časovnici rade.

Naučnici odavno tragaju za odgovorom na pitanje kako živa bića znaju kada je vreme da se otvore, da se zatvore, da nešto pojedu ili da spavaju.

“To je osnovna adaptacija organizama na smenjivanje dana i noći na planeti”.

Svaki iole duži let avionom pokazuje šta znači kada se taj unutrašnji časovnik poremeti - kaže genetičar sa Univerziteta države Džordžije, Džonatan Arnold.

Uz pomoć Nacionalne fondacije za nauku Arnold proučava takozvani cirkadijalni ritam gljivice hlebne buđi, zvane neurospora krasa, kako bi saznao nešto više.

“Tokom sedam dana možemo da pratimo na hiljade ćelijskih podela, što bi bilo mnogo teže na nekom komplikovanijem organizmu”, kaže Arnold.

Ovaj jednostavan organizam ipak ima 11 hiljada gena, od kojih mnogi sadrže biološki časovnik.

“Četvrtina genoma – oko 2400 gena – ima cirkadijalni ritam, što nas je veoma iznenadilo”, kaže Arnold.

Razumevanje tog ritma moglo bi da pomogne i u borbi sa zdravstvenim poremećajima.

“Moždani udari, srčani napadi i slični poremećaji takođe zavise od cirkadijalnog ritma”.

Učinak nekih lekova, posebno oni protiv raka, zavisi od doba dana kada se uzimaju. Ali naučnici još ne znaju koji geni utiču na to. Arnoldov kolega, fizičar Bernd Šatler, pokušava da to otkrije uz pomoć statističkih modela.

“Uz pomoć kompjutera analiziramo eksperimentalne podatke prikupljene u laboratoriji i pretvaramo ih u instrument koji pokazuje šta se događa na molekularnom nivou”, kaže Šatler.

Hlebna buđ doprinela je otkriću penicilina, a sada bi mogla da nam otkrije i mehanizam našeg unutrašnjeg sata.
XS
SM
MD
LG