Linkovi

NATO u fokusu zbog globalnih pretnji


Sedište NATO-a u Briselu
Sedište NATO-a u Briselu

Uloga NATO-a u 21. veku trenutno je u fokusu javnosti zbog sukoba na istočnim i južnim granicama alijanse.

Sjevernoatlantska organizacija, osnovana na početku Hladnog rata, ponovo dobija na značaju u svijetlu pojave novih prijetnji širom svijeta.

Duga kampanja NATO-a u Avganistanu privodi se kraju. Kraj te misije, međutim, ne nagovještava spori krah Alijanse, kao što se nekada mislilo, kaže profesor Džonatan Ajl iz londonskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.

"Interesantno je da je NATO značajniji sada nego što je to vjerovatno bio u protekloj deceniji”.

Jedan od glavnih razloga za to je Rusija, smatra Ajl. NATO je ove nedelje objavio satelitske snimke na kojima se – navodno - vidi kako tenkovi prelaze iz te zemlju u Ukrajinu. Moskva je prethodno dala prećutnu podršku proruskim separatistima, nakon što je u martu pripojila Krim. Ajl kaže da bivše sovjetske republike u Evropi postaju nervozne.

"Za istočne Evropljane se do sada mislilo da su previše nervozni i uplašeni zbog Rusije, koja navodno više nije bila neprijatelj. Oni su međutim bili u pravu, dok smo mi pogriješili u pogledu Rusije. Zboga toga Alijansa, u ovom trenutku, mora da uvjeri članice da imaju njenu podršku”.

NATO pokušava to da uradi raspoređivanjem dodatnih trupa i jačanjem odbrane s mora i kopna duž granica članica na istoku. Rusija više ne može da se smatra strateškim partnerom, zbog čega je neophodna strateška promjena angažmana alijanse, poručuje general Filip Bridlav, vrhovni komandant NATO snaga u Evropi.

"Vidjeli smo kako jedna država prelazi međunarodno priznatu suverenu granicu i silom pripaja dio suverene zemlje. To mijenja način na koji obavljamo posao. Sada preispitujemo spremnost, pouzdanost i pozicioniranje naših snaga”.

U izvještaju o budućnosti Sjevernoatlantske organizacije, urađenom na zahtjev Alijanse, traži se potvrda ključnog cilja kolektivne odbrane. Autori izvještaja naglašavaju da bi evropske članice trebalo da prestanu da smanjuju odbrambene troškove. Evropa je međutim podijeljena kada je riječ o utvrđivanju najboljeg odogovora na ruske poteze, kaže profesor Ajl.

"Države poput Njemačke, Francuske ili Velike Britanije vjeruju da ne bi trebalo da preuveličavamo aktuelnu ukrajinsku krizu, dok zemlje poput Poljske ili Rumunije, velikih bivših komunističkih susjeda Ukrajine, vjeruju da je Ukrajina nagovještaj Evrope koja je suštinski različita od one koju smo poznavali”.

Ajl smatra da NATO takođe mora da rješava sukobe koji se pomaljaju na njegovim južnim granicama.

"Turska je na primjer zatražila održavanje sastanka NATO-a o krizi na granicama te zemlje”.

Te krize u Siriji i Iraku se pogoršavaju, s obzirom na to da islamski ekstremisti kontrolišu veliki dio teritorije obje zemlje. Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen već je rekao da ne vidi ulogu Alijanse u Iraku. Zapadni bezbjebnosni zvaničnici međutim upozoravaju da je bezakonje plodno tlo za teroriste i da bi NATO trebalo da nastavi da igra ključnu ulogu u kolektivnoj odbrani.
XS
SM
MD
LG