Za manje od mjesec dana lideri vojne alijanse će se okupiti u Velsu na samitu koji se trebao baviti proširenjem. Sada, u svjetlu ukrajinske krize, u prvi plan se, barem prema domaćinu samita, britanskom premijeru Dejvidu Kameronu, nametnulo pitanje kako osnažiti Alijansu i učiniti je sposobnom da adekvatno odgovori na rusku prijetnju?
Čini se da od hladnog rata NATO nije bio tako pomna tema promišljanja lidera članica vojnog saveza i njegovog generalnog sekretara. Razlog je jednostavan: ukrajinska kriza i ruska uloga u njoj, vratili su, poslije mnogo godina, na sto pitanje sigurnosti - Evrope ali i šire.
“Usvojićemo akcioni plan kako bi smo osnažili našu spremnost, analiziramo kakve snage su nam potrebne, gdje ih rasporediti, koliko moraju biti operativne, i kako ih nadopunjavati", istakao je generalni sekretar NATO, Anders Fog Rasmusen.
Potrebni su novi planovi odbrane, uverenje je prvih ljudi NATO, a to neće biti moguće bez većih ulaganja - sa zabrinutošću se konstatuje - u posljednjih pet godina Rusija je za 50 posto uvećala izdvajanja za odbranu, dok u isto vrijeme NATO članice smanjuju novac namijenjen toj namjeni za 20 posto.
"Riječ je o ambicioznim planovima i trebaju nam sredstva da ih i ostvarimo. Na samitu će tražiti od saveznica snažno obećanje da će se, kako se naše ekonomije budu oporavljale, više ulagati u odbranu", navodi Rasmusen.
A kada je riječ o odbrani, misli se, prije svega, na moguću eskalalaciju krize u Ukrajini.
"Na samitu moramo razgovarati o tome kako u mjesecima pred nama održati snažno NATO prisustvo na istoku Evrope. Podržavam plan da se osnaži NATO stab u Poljskoj, napravi novi plan snabdijevanja trupa, te da se planira serija vojnih vježbi kako bi smo jesno rekli da nas neće pokolebati agresivno ponašanje Rusije", poručuje britanski premijer Dejvid Kameron.
Inače, kada je riječ o proširenju vojnog saveza, očekuje se da će na samitu lideri dati obećanje Crnoj Gori da će najkasnije do kraja naredne godine donijeti odluku o sudbini njene aplikacije za punopravno NATO članstvo.