Ta upozorenja stižu dok se istovremeno američki tenkovi i ratni brodovi razmeštaju u Evropi u okviru tekućih operacija obuke. Oko 400 američkih oklopnih vozila nedavno je istovareno u letonskoj prestonici Rigi. Bio je to jasan prizor američke vojne moći kao i znak solidarnosti u suočavanju sa ruskom agresijom. Američki general-major Džon O'Konor nadzirao je isporuku vozila:
„Mi možemo da dostavimo borbenu silu našim saveznicima svugde i u svakom trenutku. Naša poruka letonskom narodu, našim saveznicima i partnerima je da će američka vojska u Evropi pružiti hitnu podršku, prema potrebi - iz vazduha, sa mora ili na kopnu,“ rekao je O'Konor.
Posle ruske aneksije Krima NATO je u više navrata upozoravao na povećanu pretnju od strane Rusije i na njeno mešanje u istočnoj Ukrajini.
Na prošlogodišnjem samitu alijanse u Velsu zemlje članice su se obavezale da će izdvajati 2 odsto bruto društvenog proizvoda na odbranu. Medjutim, analiza stanja u 14 zemalja članica, koju je izradila organizacija Evropska mreža za iliderstvo, pokazala je da je osim SAD samo još jedna članica – Estonija, ispunila tu obavezu.
„Jedan broj zemalja u stvari se ponaša obrnuto od onog što su obećale u Velsu – one zapravo smanjuju vojne izdatke,“ kaže Lukaš Kulesa iz Evropske mreže.
Predvidja se da Britanija, tradicionalno najsnažniji američki saveznik, takodje neće ispuniti cilj od 2 odsto. Ben Beri iz Medjunarodnog instituta za strateške studije u Londonu kaže da bi to moglo da se odrazi na ulogu Britanije u zajedničkim operacijama:
„Britanska vojska nema toliko vojnih snaga na raspolaganju, koje bi mogla da uputi u medjunarodne operacije, kao što je nekada bio slučaj. Prema tome, moglo bi se tvrditi da ona još više zavisi od medjunarodnih partnera da bi izgradila efikasnu borbenu silu u koalicionim operacijama.“
Lukaš Kulesa smatra da je američki doprinos ukupnoj odbrani NATO-a kontinuirano rastao:
„Američki udeo je sada 70 odsto, što je 20 odsto više nego za vreme Hladnog rata. To naravno nije dobro zato što kod nekih zemalja stvara uverenje da i ne moraju baš da se trude.“
Medjutim, taj trend smanjenja izdataka za odbranu ne važi u Estoniji, jednoj od zemalja na prvoj liniji tenzija izmedju Zapada i Rusije. Vojni izdaci te zemlje verovatno će dostići 2,5 odsto njenog bruto društvenog proizvoda.
„To je takodje snažna politička poruka da zemlje koje su zaista zabrinute za svoju bezbednost u stvari ulažu novac na prava mesta,“ kaže Kulesa.
Komandanti NATO-a upozoravaju da Rusija ulaže značajna sredstva u modernizaciju svojih snaga. Medjutim, vojni eksperti se već dugo slažu u pogledu tehnološke superiornosti američke i zapadne vojne opreme i oružja u odnosu na ruske.Taj jaz se možda smanjuje, ali i dalje postoji, kaže Ben Beri:
„Postoje neki segmenti ruskih vojnih potencijala, koje mislim da SAD i NATO poštuju. Na primer – njihovi nuklearni kapaciteti i sposobnost da proizvedu efikasan višeslojni sistem protiv-vazdušne odbrane. Medjutim, njihovi trenkovi i oklopna vozila verovatno nisu na na nivou najboljih zapadnih tenkova i oklopnih vozila, poput Leoparda 2A7 i Ejbremsa M1.“
Ta oprema se sada razmešta širom Evrope. Na Crnom moru, američki ratni brodovi predvode pomorske manevre nadomak obala Bugarske. Dok Rusija jača svoje snage američke diplomate poručuju da bi NATO saveznici trebalo da prepoznaju nivo pretnje sa kojom se suočavaju.