Naučnici su napravili veštački hromozom – odnosno paket genetičkog materijala, koji je u potpunosti sastavljen od sintetičkog DNK. On može da pomogne naučnicima da bolje razumeju kako funkcionišu ljudski geni, a pored toga, ove minijaturne žive fabrike mogle bi da postanu bolje u proizvodnji svega – od medicine do biogoriva.
U laboratoriji Univerziteta Džons Hopkins, studenti nižu veštački napravljen DNK, odnosno hemijski proizvod koji u sebi nosi genetsku šemu života. Njihov cilj je da spoje 6 hiljada gena u genom kvasca.
Student treće godine, Mekintoš Kornvel čeka znak da spoj koji je napravio zapravo funkcioniše.
“Sve u svemu, postigli smo osrednji uspeh”.
Genetičar na Džons Hopkinsu, Džef Buka predvodi ovaj projekat i kaže da kvasac obavlja neke poznate poslove, poput pravljenja vina od grožđa. Ali, on radi mnogo više od toga.
“Imamo kvasac koji ne samo da pravi alkohol i hleb, već i razne hemikalije, lekove, vakcine i goriva. Mislim da će toga biti još više u budućnosti”.
Uz pomoć genetičkog inženjeringa, kaže Buka, naučnici bi mogli da pomognu kvascu da te poslove obavlja još bolje.
Osim toga, ova jednoćelijska stvorenja dele oko trećinu svojih gena sa ljudima. Dakle, proučavanje njihovih gena može da nas nauči dosta o nama.
Kao i ljudi, ćelije kvasca sadrže genetski materijal u snopovima DNK, poznatim kao hromozomi. Svaki hromozom je kao knjiga genetskih uputstava, objašnjava Buka.
“Knjiga je sastavljena od poglavlja, poglavlja sadrže paragrafe i reči i na kraju slova”.
Svaki gen je kao reč sastavljen od slova DNK, hemijskog lanca u obliku poznatih zakrivljenih merdevina.
Bukin tim studenata je do sada sklopio sve reči jedne genetičke knjige – tačnije jedan hromozom kvasca od postojećih 16. Taj novi hromozom je napravljen kako bi istraživači mogli da prave različite kombinacije gena, kao špil karata.
“Neki će imati pobednički špil u pravljenju biogoriva, a neki će praviti druge korisne proizvode.”
Istraživači kažu da bi trebalo pažljivo razmotriti etičke posledice menjanja koda života, ali Buka dodaje da njegovi studenti uče osnovne metode moderne biologije i da su uzbuđeni njenim mogućnostima.
“Mogli bismo da ih učimo kako da nešto praktično obave, a da je to u isto vreme jedinstveno i fantastično”.
Mekintoš Kornvel kaže da mu je ovo pomoglo da se pripremi za svoju buduću karijeru u nauci.
“Opseg veština i iskustva koje smo stekli u ovako kratkom periodu je zaista nešto neprocenjivo”.
On i njegove kolege sa klase dobijaju vrhunsko znanje iz novog sveta biologije.
U laboratoriji Univerziteta Džons Hopkins, studenti nižu veštački napravljen DNK, odnosno hemijski proizvod koji u sebi nosi genetsku šemu života. Njihov cilj je da spoje 6 hiljada gena u genom kvasca.
Student treće godine, Mekintoš Kornvel čeka znak da spoj koji je napravio zapravo funkcioniše.
“Sve u svemu, postigli smo osrednji uspeh”.
Genetičar na Džons Hopkinsu, Džef Buka predvodi ovaj projekat i kaže da kvasac obavlja neke poznate poslove, poput pravljenja vina od grožđa. Ali, on radi mnogo više od toga.
“Imamo kvasac koji ne samo da pravi alkohol i hleb, već i razne hemikalije, lekove, vakcine i goriva. Mislim da će toga biti još više u budućnosti”.
Uz pomoć genetičkog inženjeringa, kaže Buka, naučnici bi mogli da pomognu kvascu da te poslove obavlja još bolje.
Osim toga, ova jednoćelijska stvorenja dele oko trećinu svojih gena sa ljudima. Dakle, proučavanje njihovih gena može da nas nauči dosta o nama.
Kao i ljudi, ćelije kvasca sadrže genetski materijal u snopovima DNK, poznatim kao hromozomi. Svaki hromozom je kao knjiga genetskih uputstava, objašnjava Buka.
“Knjiga je sastavljena od poglavlja, poglavlja sadrže paragrafe i reči i na kraju slova”.
Svaki gen je kao reč sastavljen od slova DNK, hemijskog lanca u obliku poznatih zakrivljenih merdevina.
Bukin tim studenata je do sada sklopio sve reči jedne genetičke knjige – tačnije jedan hromozom kvasca od postojećih 16. Taj novi hromozom je napravljen kako bi istraživači mogli da prave različite kombinacije gena, kao špil karata.
“Neki će imati pobednički špil u pravljenju biogoriva, a neki će praviti druge korisne proizvode.”
Istraživači kažu da bi trebalo pažljivo razmotriti etičke posledice menjanja koda života, ali Buka dodaje da njegovi studenti uče osnovne metode moderne biologije i da su uzbuđeni njenim mogućnostima.
“Mogli bismo da ih učimo kako da nešto praktično obave, a da je to u isto vreme jedinstveno i fantastično”.
Mekintoš Kornvel kaže da mu je ovo pomoglo da se pripremi za svoju buduću karijeru u nauci.
“Opseg veština i iskustva koje smo stekli u ovako kratkom periodu je zaista nešto neprocenjivo”.
On i njegove kolege sa klase dobijaju vrhunsko znanje iz novog sveta biologije.