Linkovi

"Najveći gubitnik izbora je demokratija u Srbiji"


Arhiva - Izbori za Skupštinu grada Beograda, 4. marta 2018.
Arhiva - Izbori za Skupštinu grada Beograda, 4. marta 2018.

Na proteklim lokalnim izborima u Beogradu Srpska napredna stranka ubedljivo je pobedila, dok su još tri liste osvojile odbornička mesta u Skupštini grada – Dragan Đilas koji je napustivši matičnu Demokratsku stranku izgleda najviše profitirao tim potezom, treći je Aleksandar Šapić koji uspešno vodi novobeogradsku opštinu, i na kraju SPS.

Fragmentirana srpska opozicija i ovog puta dosta je doprinela da se ostatak glasova razlije na svakoga ko je iole imao želju i volju da se kandiduje za izbore, a glasačko telo je ponovo odgovorilo mlakim odazivom od oko 45 odsto. Zbog ovih, ali i nekih drugih razloga programski direktor CRTA-e Raša Nedeljkov kaže da je najveći gubitnik proteklih izbora – demokratija.

"U tom smislu kada me pitate ko je najveći gubitnik ja bih rekao demokratija u Srbiji i njeni građani, pri tom uopšte ne ulazim u same rezultate izbora," kaže Nedeljkov.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane se slaže sa ovakvim viđenjem i dodaje da su svi su gubitnici, osim Aleksandra Vučića i njegovog SNS-a, a da predstavnici opozicije treba da "obese kopačke o klin".

"Najveći gubitnici su građani, njih više od 180.000 koji su uzalud izlazili na izbore, jer je opozicija iscjepkana i bezidejna porazila demokratiju u Srbiji. Ovakav poraz opozicije nije zabilježen u posljednjih 30 godina," kaže Bećirović i dodaje da opozicija ništa nije ponudila osim kritike sistema i to im se vratilo kao bumerang.

"Srbiji treba nova opozicija"

S obzirom na to da je Đilas osvojio dosta visok procenat glasova na ovim izborima, neki analitičari čak spekulišu da bi mogao da oformi i novu političku stranku, a time i postane neka vrsta lidera srpske opozicije. Da li će i biti tako, ostaje da se vidi, ali opozicione partije u Srbiji već jako dugo loše rade, za šta su zasigurno i same krive.

"Srbiji treba nova opozicija. Sadašnji opozicionari su izgubili legitimitet i nisam baš optimista da će se uskoro bilo šta značajnije dešavati u Srbiji u vidu nekih novih političkih opcija i istinskih novih lidera", kaže Bećirović.

Dragan Đilas, kandidat za gradonačelnika Beograda, glasa na izborima za Skupštinu grada Beograda, 4. marta 2018.
Dragan Đilas, kandidat za gradonačelnika Beograda, glasa na izborima za Skupštinu grada Beograda, 4. marta 2018.

Peđa Popović, kolumnista Danasa smatra da je moguće da opozicija posle ovakvog debakla krene u neku bolju organizaciju, ali da je pitanje ko bi mogao da predvodi ovakvu inicijativu.

"Prema rezultatima to je koalicija okupljena oko Dragana Đilasa. Može se desiti da dođe do nekog ukrupnjavanja, mada prema viđenom proteklih godina ne očekujem da će doći do velikih promena. Možda demokrate reše da smanje broj derivata svoje partije. Opozicija je na primeru biračkog spiska mogla da pokaže kako su sposobni da se ujedine oko nekih esencijalnih stvari. Osim apstinencije, nepostojanje kvalitetne alternative sadašnjem režimu jeste ono što treba da nas brine," objašnjava Popović.

Politička nekultura

Nepostojanje alternative jeste višedecenijska boljka političkog sistema u Srbiji. Nedeljkov objašnjava da je na snazi politička nekultura, demokratska nekultura i da se ne može vezati ni za jednu partiju konkretno.

"Nisu ove partije na vlasti zadnjih 30 godina kreirale političku klimu u Srbiji, oni su jedan od aktera. Mi smo imali trenutno opozicione partije na vlasti i ne mogu da kažem da su oni doprineli neverovatnom razvoju demokratskih principa i procedura u Srbiji. Izborni procesi pate od nekih hroničnih problema, koji decenijama nisu rešavani," navodi Nedeljkov.

S obzirom na izlaznost koja se godinama ne menja, a koja je prema nekim ocenama mala jer da se dosta glasača odlučuje da apstinira, pitanje je kako građane Srbije animirati da izađu na birališta. Sa druge strane, razloga za neizlazak ima na pretek.

"Mislim da se veliki broj aktera u društveno političkom životu u Srbiji trudi da se izborni proces biračima zgadi. Mislim da je i ova izborna kampanja pokazala da je veliki broj partija vodio kampanju na način da birači prosto odustanu od jednog procesa koji izgleda negativno, koji izgleda običnom građaninu prilično 'prljavo'", kaže Nedeljkov.

On objašnjava da za ovo postoji čitava lepeza odgovora, a da je najvažnije je da što manje birača učestvuje u jednom procesu, jer kada što manje birača kontroliše rad političara i vlasti, tako će njima biti lakše da sprovode stvari koje naume, bez ikakve kontrole i bez ikakvog pritiska javnosti.

"Građani ne veruju da će birački spisak biti ispravan"
"Građani ne veruju da će birački spisak biti ispravan"

Nedeljkov kaže i da je za njega sama činjenica da je u Beogradu tek svaki drugi birač iskoristio svoje građansko pravo znak da su odustali od tog teško stečenog političkog prava i govori kao indikator o niskom poverenju u izborni proces. Ovakve stvari se dešavaju kada građani ne veruju da će birački spisak biti ispravan, kada ne veruju da će njihov glas biti izbrojan na pravi način.

Šta je Srbija novo dobila ovim izborima, ako je uopšte dobila i da li će se stvari promeniti, da li će opozicija ponuditi neke nove suštinske programe svojim biračima, da li će ponuditi neke nove opcije, da li će društvo samo odlučiti da menja politički život u Srbiji, ostaje da se vidi.

"Novo-staro je potvrda apsolutne premoći Vučića i njegovog SNS-a. Staro-novo je da pored bezidejnih opozicionara imamo i blago rečeno i bezidejni nevladin sektor u Srbiji, koji je uglavnom u funkciji vlasti kroz različite oblike kolaboracije umesto da obavlja svoje društveno poslanstvo civilnog sektora", zaključuje Zijad Bećirović.

XS
SM
MD
LG