Linkovi

Film o Americi iz perspektive muslimana


Studentkinja koja je saradjivala u pravljenju dokumentarca, Hejli Volt u abaji sprema se da udje u pun restoran u malom južnjačkom američkom gradu
Studentkinja koja je saradjivala u pravljenju dokumentarca, Hejli Volt u abaji sprema se da udje u pun restoran u malom južnjačkom američkom gradu

Procenjuje se da u Sjedinjenim Državama danas živi sedam miliona muslimana. Međutim, mnogi Amerikanci povezuju islam sa ekstremistima poput Osame bin Ladena. Da bi osvetlio ovu versku grupaciju i smanjio uzajamno nepoverenje, profesor Američkog univerziteta Akbar Ahmed je sa ekipom mladih istraživača obišao više od 75 američkih gradova i snimio dokumenatrni film pod naslovom "Put u Ameriku“.

"Mi ne volimo muslimane i to je to. Oni ne veruju u našeg Hrista“, kaže jedna Amerikanka dok drugi Amerikanac dodaje, "Njihova knjiga im kaže da ubijaju“.

Ovakve izjave su navele profesora Akbara Ahmeda i njegov tim istraživača da naprave dokumentarni film usredsređen na dve teme - šta znači biti musliman u Americi i šta znači biti Amerikanac, naročito posle napada 11. septembra 2011.

"Zapamtite da su pre jedanaestog septembra oni dolazili ovde i smatrali da je ovo za muslimane najbolje mesto na svetu. Posle jedanaestog septembra, izloženi su mnogim iskušenjima“, kaže profesor Ahmed.

"Pljuvali su na mene. Neki su mi govorili da skinem veo zbog bezbednosti. Ja sam to odbila, jer mi je zvučalo kao signal poraza“, priča muslimanka Kadiđa Rivera.

Profesor Ahmed kaže da je "Put u Ameriku“ otkrio da mnogi Amerikanci nisu obavešteni o islamu.

"Mnogi su mislili da islam kroz Kuran propoveda nasilje. Mnogi misle da islam ugnjetava žene i tretira ih veoma loše.“

U dokumentarcu se pojavljuju i muslimanske Amerikanke da bi se pokazalo da su stereotipi pogrešni.

Hejli Volt je jedna od studenta koji su pomogli profesoru Ahmedu pri snimanju dokumentarca. Htela je da vidi kako Amerikanci u malom južnjačkom gradu reaguju na ženu pod velom. Obukla je abaju – muslimansku haljinu – i otišla u prepun restoran.

"Ušla sam i svi u restoranu su me pogledali, odložili viljuške i otvorili usta i ceo minut ćutali, ali je posle toga svako nastavio da radi ono što bi normalno radio“, priseća se Volt.

Ona kaže da je putovanje, uprkos početnim reakcijama, uverilo da se američki muslimani dobro uklapaju.

"Sve što sad treba da rade jeste da jednostavno objašnjavaju da je islam deo Amerike i da oni nešto donose, nešto doprinose američkoj kulturi.“

Na nacionalnom groblju u Arlingtonu, gde su sahranjeni pripadnici američke vojske, ekipa je snimila grobove američkih muslimana koji pokazuju da su i oni žrtvovali život za svoju zemlju.

Snimili su i američke muslimane u Dirbornu, u saveznoj državi Mičigenu, muslimane u najstarijoj džamiji u Americi, u Sider Repidsu u Ajovi i šiitsku kongregaciju u gradu Njujorku.

Intervjuisali su i muslimanske Amerikance koji još žive američki san, poput Munira Čodrija koji je stigao u Ameriku 1971, sa stotinu dolara u džepu, a sada ima svoju kompaniju i zapošljava ljude u svojoj fabrici u Čikagu.

"Fabrički radnici, isto kao i zaposleni u mehaničarskom odeljenju, pošti i u prijemnom, svi sa odgovarajućim kvalifikacijama mogu da stignu do menadžerskih položaja“, priča imigrant Munir Čodri.

Ahmed tvrdi da je uklapanje muslimana u Ameriku ono što su imali na umu i osnivači nacije.

"Na statui u Džefersonovom univerzitetu u Virdžiniji, stoji pločica sa natpisom ‘Verska sloboda 1786: Bog, Jehova, Brama, Alah’. Pomislite na to, Džeferson je imao Kuran i bio je gostoljubiv prema onima koji su verovali u Alaha“, objašnjava Ahmed.

Pored Kipa slobode, istorijskih vratnica Amerike, ekipa koja je snimala dokumentarac je zaključila da Sjedinjene Države moraju da ožive svoj princip pluralizma - da bi integrisali američke muslimane.

XS
SM
MD
LG