Crnogorski partijski i državni vrh odlučio je da da intenzivira napore koji vode članstvu u NATO-u. O šansama Crne Gore za pristupanje Alijansi razgovarali smo sa Milicom Kovačević, koordinatorskom programa za NATO u Info centru u Podgorici.
Info centar o evroatlanskim integracijama otvoren je novembra 2012. godine na frekventnoj lokaciji, ali je i danas vrlo malo ljudi koji ciljano dolaze da saznaju nešto više o NATO-u, kaže za Glas Amerike Milica Kovačević, koordinatorka programa. Šta je u tom periodu učinjeno da javnost Crne Gore dobije pravu informaciju o Alijansi?
"Poboljšao se javni dijalog, komunikacija, aktivirale su se i političke partije. Dešava se nešto, ali se brojevi ne mijenjaju. I dalje iimamo između 35-40 odsto građana koji podržavaju NATO integraciju. Zavisno od momenta kada se istražuje, preko 40 odsto građana se protivi NATO integraciji. Takođe, uvijek ostaje broj koji varira između 17 i 30 odsto građana koji nijesu informisani."
Kovačević tvrdi da puka brojka, tj. većina koja bi se dobila nekom intenzivnom kampanjom, nije od presudne važnosti za dobijanje poziva za članstvo:
"Nijednoj zemlji, pa ni nama, nikada niije zadata neka brojka, niti procenat. Ali, od buduće članice se traži da javno mnjenje u državi podržava NATO integraciju."
No, javno mnjenje u Crnoj Gori i dalje uglavnom živi sa predrasudama ili utiskom koji je na njih ostavila NATO intervencija 1999. godine. Ni kampanja vlasti koja traje već godinama nije dala naročite rezultate.
"Sve je to išlo sporo, ali se zahuktava u posljednjih par mjeseci kada se vide i prve konkretne aktivnosti. To je vjerovatno zato što je jun ključni datum kada će se utvrđivati agenda Samita NATO-a koji se održava u septembru. Trenutno, situacija nije sjajna za države koje žele da postanu članice Alijanse zato što je proširenje nisko na listi prioriteta NATO-a."
Ipak, najprije sinoćnji sastanak lidera vladajuće koalicije, pa samit vrha najjače partije od večeras, imaju svoj cilj:
"Aktiviranje čelnika vladajuće koalicije, kao i niz novih aktivnosti Vlade koje se najavljuju, mogu da znače samo jedno: da se kreće u neku kampanju koja bi mogla donijeti rezultat koji bi se ponudio Ministarskom sastanku u junu i eventualno ih ubijedio da pitanje proširenja uopšte bude tema na NATO Samitu u septembru."
No, hoće li Crna Gora dobiti toliko željeni poziv za članstvo na narednom Samitu, zavisiće od mnogo drugih faktora koji nijesu oličeni jedino u brojkama:
"Mi imamo obaveze koje treba da ispunimo, a tiču se reforme vojske, bezbjednosnih službi, vladavine prava.. Tu ostvarujemo određeni napredak, ali će se prosto u tom momentu cijeniti da li je to dovoljno. Mnoge stvari mogu da se dese u međuvremenu i da utiču na odluku o pozivu."
Vladi nije ostalo mnogo vremena da učini pomake po tim pitanjima, ali samim tim što pokušavaju, znači da vjeruju da šansa postoji, zaključuje Kovačević.
Info centar o evroatlanskim integracijama otvoren je novembra 2012. godine na frekventnoj lokaciji, ali je i danas vrlo malo ljudi koji ciljano dolaze da saznaju nešto više o NATO-u, kaže za Glas Amerike Milica Kovačević, koordinatorka programa. Šta je u tom periodu učinjeno da javnost Crne Gore dobije pravu informaciju o Alijansi?
"Poboljšao se javni dijalog, komunikacija, aktivirale su se i političke partije. Dešava se nešto, ali se brojevi ne mijenjaju. I dalje iimamo između 35-40 odsto građana koji podržavaju NATO integraciju. Zavisno od momenta kada se istražuje, preko 40 odsto građana se protivi NATO integraciji. Takođe, uvijek ostaje broj koji varira između 17 i 30 odsto građana koji nijesu informisani."
Kovačević tvrdi da puka brojka, tj. većina koja bi se dobila nekom intenzivnom kampanjom, nije od presudne važnosti za dobijanje poziva za članstvo:
"Nijednoj zemlji, pa ni nama, nikada niije zadata neka brojka, niti procenat. Ali, od buduće članice se traži da javno mnjenje u državi podržava NATO integraciju."
No, javno mnjenje u Crnoj Gori i dalje uglavnom živi sa predrasudama ili utiskom koji je na njih ostavila NATO intervencija 1999. godine. Ni kampanja vlasti koja traje već godinama nije dala naročite rezultate.
"Sve je to išlo sporo, ali se zahuktava u posljednjih par mjeseci kada se vide i prve konkretne aktivnosti. To je vjerovatno zato što je jun ključni datum kada će se utvrđivati agenda Samita NATO-a koji se održava u septembru. Trenutno, situacija nije sjajna za države koje žele da postanu članice Alijanse zato što je proširenje nisko na listi prioriteta NATO-a."
Ipak, najprije sinoćnji sastanak lidera vladajuće koalicije, pa samit vrha najjače partije od večeras, imaju svoj cilj:
"Aktiviranje čelnika vladajuće koalicije, kao i niz novih aktivnosti Vlade koje se najavljuju, mogu da znače samo jedno: da se kreće u neku kampanju koja bi mogla donijeti rezultat koji bi se ponudio Ministarskom sastanku u junu i eventualno ih ubijedio da pitanje proširenja uopšte bude tema na NATO Samitu u septembru."
No, hoće li Crna Gora dobiti toliko željeni poziv za članstvo na narednom Samitu, zavisiće od mnogo drugih faktora koji nijesu oličeni jedino u brojkama:
"Mi imamo obaveze koje treba da ispunimo, a tiču se reforme vojske, bezbjednosnih službi, vladavine prava.. Tu ostvarujemo određeni napredak, ali će se prosto u tom momentu cijeniti da li je to dovoljno. Mnoge stvari mogu da se dese u međuvremenu i da utiču na odluku o pozivu."
Vladi nije ostalo mnogo vremena da učini pomake po tim pitanjima, ali samim tim što pokušavaju, znači da vjeruju da šansa postoji, zaključuje Kovačević.