Linkovi

Težak položaj sezonskih radnika


Sezonski radnici u okrugu Kerolajn u Merilendu
Sezonski radnici u okrugu Kerolajn u Merilendu

Vlasnici farmi u Merilendu često ne dozvoljavaju medicinskim i socijalnim radnicima da imaju pristup sezonskim radnicima koji rade na njihovim imanjima

Sezona žetve je, za ovu godinu, završena, ali se jedan spor na američkim farmama tiho nastavlja.To je sučeljavanje socijalnih službi, koje žele da pomognu sezonskim radnicima, i vlasnika poljoprivrednih dobara koji pokušavaju da im uskrate taj pristup

Poljoprivredna dobra u Kerolajn okrugu u Merilendu prikrivaju dugogodišnji spor.

„Prećeno mi je da će pozvati šerifa. Govorili su da će doneti svoje puške, ukoliko dodjem na njihovo imanje, a da ih prethodno ne obavestim o tome“, kaže jedna medicinska sestra posećuje kampove za poljoprivredne radnike. Ona želi da ostane anonimna kako bi zaštitila svoje aktivnosti i svoje pacijente.

„Sa sobom nosim šest do osam malih stolica, stočić i potom organizujemo radnu grupu ispod nekog drveta.“

Ona ističe da je vlasnici farmi često zastrašuju kako ne bi razgovarala sa njihovim sezonskim radnicima. Jedan farmer je zahtevao da dobije uvid u medicinski dosije svojih radnika.

„On kaže da ih plaća i stoga ima pravo da vidi njihov dosije. Nismo se oko toga složili, te mi je rekao da odem i više se ne vraćam.“

I drugi koji se takodje bave sezonskim radnicima imaju slične priče. Nejtan Norton i Nora Rivero su aktivisti u nevladinoj organizaciji Merilendska pravna pomoć. Oni takodje kažu da im poljoprivrednici ne omogućavaju pristup sezonskim radnicima na svom imanju, ali ističu da to nije u skladu sa zakonom.

"Poljoprivredni radnici su u suštini stanari, čak i na privatnim imanjima koja su pod kontrolom vlasnika, pa stoga imaju pravo da primaju posetioce, posebno pravnike, službenike, medicinske radnike.“

Aktivisti navode da ih uzgajivači ne žele na svom imanju, jer ne žele da njihova radna snaga bude informisana o svojim pravima. U suprotnom radnici bi mogli da zahtevaju veće plate ili bolje radne uslove što bi uzgajivače koštalo više. Stoga, navode aktivisti, farmeri koriste zastrašivanje kako bi ih odstranili.

„Jedna od stvari koje mi uzgajivač dovikne je:’Vi biste mogli biti i lopovi. Znate da imam pravo da pucam u ljude na svom imanju'.“

Nejt i Nora danas idu na farmu na kojoj je jedna radnica umrla od moždanog udara. Njena porodica na Floridi želi da joj pomognu u slanju posmrtnih ostataka kući. Entoni Dimej je sinovac preminule. Zajedno su radili na ovoj farmi . On kaže da neki radnici strahuju da razgovaraju sa ljudima poput Nejta i Nore jer bi to moglo da ih košta posla.

„Znam svoja prava za razliku od tih ljudi. Oni ne žele da koriste svoja prava. Mnogi u kampu se na nekii način plaše da koriste svoja prava.“

Intervju je prekinut. Vlasnik je otkrio da smo ovde i želi da odemo. Vlasnici farmi koje smo posetili nisu uzvratili telefonske pozive za intervju. S druge strane, udruženja farmera sa kojima smo razgovarali navode da su aktivisti preuveličali to pitanje. Ta udruženja ističu da humanitarni radnici zahtevaju nerazuman pristup farmama.

Medjutim, situacija je dovoljno ozbiljna da je koalicija grupa za poštovanje prava tražila od Ujedinjenih nacija da izvrše pritisak na američku vladu za pomoć. U suprotnom, kaže ova medicinska sestra, moraće da nastavi da se prikrada kako bi donela ključne lekove bolesnim radnicima.

„Volela bih da smo u stanju da odemo tamo kad je potrebno i da ne moramo stalno da nekog obaveštavamo ili pokušavamo da presretnemo ljude u lokalnoj perionici, kako bi im dali rezultate analize krvi ili doneli lekove umesto da smo u stanju da odemo u njihove kuće.“

Za sada, humanitarni radnici poput Nejta i Nore smatraju da su ljudi kojima žele da pomognu jednostavno van njihovog domašaja.
XS
SM
MD
LG