Stotine brodova isključuju svoje uređaje za praćenje, zbog čega se strahuje da se trgovina oružjem i narkoticima, te krijumčarenje migranata odvija neopaženo. Nova tehnologija omogućava vlastima da nadziru kretanje sumnjivih plovila, ali stručnjaci navode da će za borbu protiv krijumčara biti potrebna veća koordinacija.
Devedeset odsto svjetske trgovine odvija se pomorskim putem. Svaki brod ima identifikacioni broj koji dodjeljuje Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih nacija odnosno IMO. Međutim, broj može da se promijeni, kako brod ne bi mogao da bude praćen. Izraelska kompanija “Windward” razvila je softver koji prati te promjene.
“Ovaj brod namjerno mijenja sve svoje identifikacione brojeve i takođe naziv, veličinu, zastavu i vlasnika. Sva prepoznatljiva digitalna obilježja. Očigledno je riječ o nekom ko pokušava da zaobiđe sankcije uvedene Sjevernoj Koreji", objašanjava izvršni direktor kompanije Ami Danijel.
Zajednička istraga izraelske kompanije i dnevnika “Times of London” pokazala je da je u januaru i februaru bilo više od hiljadu transfera tereta pomorskim putem, dok bezbjednosni stručnjaci strahuju da su tom prilikom prokrijumčareni i narkotici, oružje i čak ljudi.
Sumnjiva aktivnost može da se razotkrije upoređivanjem rute plovila sa prethodnim putovanjima. Sredinom januara, ovaj brod pod kiparskom zastavom skrenuo je sa uobičajne rute između zapadne Afrike i sjeverne Evrope, da bi uplovio u Ukrajinu i nekoliko puta deaktivirao sistem za praćenje.
“Napušta Ukrajinu, prelazi Bosforski moreuz i ulazi u Evropu. Tom priliko nekoliko puta isključuje uređaje – to su ove isprekidane linije. Zatim uplovljava u ovo mjesto istočno od Gibraltara. To područje poznato je po prebacivanju tereta s broda na brod i po krijumčarenju, zbog blizine sjevernoj Africi.”
Prema globalnim propisima, svi brodovi moraju da prijave poslednju luku u koju su uplovili, prije nego što stignu u novu.
“Međutim, kao što možete da vidite, kada prebacuje teret na drugi brod, u stvari ne ulazi ni u jednu luku, zato što se nalazi u sred okeana. Znači, pronalazi način da zaobiđe ono što bi trebalo da prijavi vlastima”, navodi Danijel.
Konačno, brod plovi do udaljenog škotskog ostrva Islej, ali se usidrava oko 400 metara od malog napuštenog zaliva. Cilj tog puta još nije utvrđen. Danijel kaže da je za korišćenje tih informacije u okviru istrage sumnjivih pomorskih aktivnosti potrebna politička volja, kao i razvijena tehnologija.
“Propisi, koordinacija, zakoni. A zatim dokaz pred sudom. Međutim, sve to ne postoji za sada. Otvoreno more trenutno nije regulisano i Ujedinjene nacije još rade na tome.”
Obim krijumčarenja duž američke obale bio je očigledan prije nekoliko sedmica, kada je Obalska straža blizu Floride presrela brod sa 660 kilograma kokaina, čija ulična vrijednost je procijenjena na 420 miliona dolara.