Linkovi

Sve glasniji pozivi na zabranu dronova


Znak "Zaustavite robote ubice" okačen o maketu drona na protestu ispred američke vojne baze Fort Mekner.
Znak "Zaustavite robote ubice" okačen o maketu drona na protestu ispred američke vojne baze Fort Mekner.

Kritičari upotrebe dronova strepe da bi jednog dana "roboti ubice" mogli da operišu bez ljudske komande.

Specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za egzekucije bez pravnog postupka, Filip Aston, pridružio se pozivima za uvođenje zabrane na takozvane “robote ubice”, odnosno automatizovane sisteme za koje kritičari kažu da bi mogli jednog dana da operišu bez ljudske komande. Ovo možda zvuči kao naučna fantastika, ali učesnici kampanje kažu da je pretnja stvarna, jer takvi roboti već postoje.

Robot u veličini čoveka našao se na prošlomesečnom protestu ispred britanskog parlamenta u Londonu kao simbol, kako to demonstranti navode, robotizovanih oružanih sistema, ili “robota ubica.”

Među pobornicima pomenute kampanje našla se i Džodi Vilijems, dobitnica Nobelove nagrade za mir zbog pokretanja kampanje za zabranu nagaznih mina 1997.

Morali bismo da diskutujemo o tehnologiji koja će potpuno transformisati način ratovanja. A kada moja zemlja tvrdi da je reč o ratu bez prolivanja krvi, to me potpuno razbesni,” kaže Vilijems.

Bespilotne letelice – takozvani dronovi - koriste se već nekoliko godina kao ratno sredstvo i ključni su element američke borbe protiv ekstremista u Avganistanu i Pakistanu.

Istraživačko krilo Pentagona punom parom isprobava jednu od najsofisticiranijih bespilotnih letelicu u svetu - X47B - koja može da uzleće sa nosača aviona. Veliki broj drugih zemalja takođe upotrebljava dronove.

Noel Šarki, profesor za veštačku inteligenciju i robotiku, koji predsedava Međunarodnim komitetom za kontrolu robotizovanog naoružanja, kaže da dronovi predstavljaju poslednji korak u revoluciji ratne industrije.

“Postavlja se pitanje ko je taj ko traži cilj i ko odlučuje o ispaljivanju municije?
Zabrinjava nas mogućnost da funkcija ubijanja postane automatska. Potrebno je da uvedemo nadzor ljudskog bića u procesu određivanja mete i napada na cilj”
, kaže Šarki.

Šarki dodaje da su za sada svi dronovi pod kontrolom ljudskih bića.
Međutim, zagovornici robota tvrde da nova tehnologija, poput dronova, ukida mogućnost ljudske greške na ratištu.

Profesor Kristofer Koker predaje na Londonskoj školi za ekonomiju i autor je knjige “Ratni štreberi: Kako tehnologija u 21. veku menja način na koji se borimo i razmišljamo o ratu.”

“Jedan od argumenata je da su roboti pod strožijim nadzorom nego iko pre njih. Oni satima posmatraju cilj, ponekad čak danima, uočavajući određeni profil ponašanja na osnovu kojeg donose odluku o eventualnom napadu. Međutim, to ne pruža uvid u karakter osobe koju prati, a uz to postoji i kolateralna šteta,” kaže Koker.

U reklamnom video materijalu južnokorejskog industrijskog giganta Samsung Tekvin, predstavlja se njegov robotski stražar, SGR-A1, koji bi trebalo da zameni graničare i čuvare jer je opremljen inteligentnim osmatračkim kamerama. Robot je naoružan automatskom puškom kalibra 5,5 milimetara, ali je pod kontrolom ljudskih operatora.

Organizacija Hjuman rajst voč je izrazila zabrinutost da bi taj ljudski faktor jednoga dana mogao da bude uklonjen.

Ponovo profesor robotike, Noel Šarki:

“Autonomni robot ne može da bude pozvan na odgovornost. Roboti nemaju moral. Ko je onda odgovoran? Problem je u tome što će verovatno biti odgovoran komandant. Međutim, to ne bi bilo pravično zbog svga onoga što bi moglo da se dogodi sa robotom,” kaže Šarki.

Zagovornici kampanje protiv “robota-ubica” kažu da postoji ogroman interes industrijskih korporacija za razvoj takvih automatizovanih sistema.

U međuvremenu, specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za egzekucije bez pravnog postupka, Filip Aston, takođe se pridružio pozivima za zabranu upotrebe takvih robota. Ovo pitanje biće raspravljano na sastanku Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava, zakazanom za 29. maj, u Ženevi.
XS
SM
MD
LG