Nedavnu ostavku Vesa Mičela, pomoćnika državnog sekretara SAD za evropske i evroazijske poslove neki eksperti, uključujući Čarlsa Kapčana, bivšeg specijalnog savetnika za Evropu u administraciji predsednika Baraka Obame, procenjuju kao još jedan udarac transatlantskim vezama poremećenim gotovo od početka adminstracije Donalda Trampa.
U razgovoru sa Jelom Defrančeski, Kapčan kaže da ostavka koju je Mičel podneo posle svega 16 meseci na toj funkciji verovatno nije bila slučajna.
“Ne znam tačan razlog Mičelove ostavke. On je naveo da želi da provede više vremena sa porodicom. Međutim, pretpostavljam da u svemu tome ima i frustracije. Mičel se donekle ideološki slaže sa administracijom. Naklonjen je ‘nacionalnom suverenitetu,’ kao ideji vodilji. Mislim da nije naklonjen Evropskoj uniji. S druge strane, snažno podržava NATO. Mičel čvrsto veruje u predanost saveznicima. Veliki deo svoje karije posvetio je jačanju NATO-a na istočnom frontu. Sasvim je moguće da mu nije bilo prijatno da čuje kako njegov glavni šef govori o povlačenju SAD iz NATO-i, kao ni uvrede na račun saveznika."
Još jedan simptom pogoršanih transatlantskih odnosa je nedavno smanjenje ranga misije Evropske unije u Vašingtonu, koje je usledilo bez ikakvog obaveštenja ili objašnjenja, kaže Kapčan. Diplomatski predstavnici Unije saznali su za smanjenje protokolarnog statusa tek kad su došli na sahranu Džordža Buša starijeg u Vašingtonu, početkom decembra.
“Takve se stvari ne događaju slučajno. Neko je u političkom aparatu, neko ko nije veliki zagovorniik Evropske unije odlučio je da umanji diplomatski status delegacije EU-a. EU je u suštini dvosmislena tvorevina. Nije prava nacionalna država, dok s druge strane, posle usvajanja Lisabonskog sporazuma, EU je stekla diplomatsku službu, ima ministra spoljnih poslova, sa titulom Visoki Predstavnik . Unija, stoga toga, treba da bude tretirana slično kao nacionalna država. Posle svega nastala je sadašnja situacija. U Trampovom svetu ne postoji baš prevelika ljubav za Evropu niti za projekat evropske integracije.”
Do naglog pogoršanja u transatlantskim odnosima došlo je nakon posete u maju Makrona, Merkel i tadašnjeg šefa britanske diplomatije Borisa Džonsona Vašingtonu, kada su došli da razgovaraju sa Trampom o tarifama i očuvanju multilateralnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
“I šta se dogodilo? Tarife su uvedene, Amerika se povukla iz dogovora sa Teheranom. Sve do tada evropska politika bila je - ‘ne popuštamo, ali ostavljamo širom otvorene kanale za komunikaciju. Učinimo sve da Trampa zadržimo na svom terenu". Iako mislim da nisu u potpunosti sve odbacili, zaključili su da administracija više nije pouzdani partner i odlučili da odbrojavaju dane ove administracije.”
Evropljani iščekuju američke izbore 2020. u nadi da će Tramp ostati predsednik sa samo jednim mandatom, zaključuje naš sagovornik.