Linkovi

Vud: Romnijev prioritet - unutrašnja pitanja


Vud: Romnijev prioritet - unutrašnja pitanja
Vud: Romnijev prioritet - unutrašnja pitanja

Kakva će biti strategija sada neosporno vodećeg pretendenta za republikansku predsedničku nominaciju, Mita Romnija, na planu unutrašnje i spoljne politike. O tome i drugim pitanjima vezanim za američku izbornu kampanju razgovaramo sa analitičarem, Džozefom Vudom.

Vud: “Jasno je da su šanse Mita Romnija sve povoljnije i da će on najverovatnije dobiti nominaciju Republikanske stranke. Senator Santorum je napustio trku, dok će bivši predsedavajući Predstavničkog doma, Njut Gingrič, pored kongresmena iz Teksasa Rona Pola, nastaviti trku jer je reč o jakoj ličnosti sa snažnim ubedjenjima, koja želi da naglasi svoje, kako on smatra, važne ideje i programe. U ovom momentu, ukoliko Romni ne napravi neki drastično pogrešan korak, on će biti u trci protiv predsednika Obama ove jeseni.“

Glas Amerike: Kakva bi mogla da bude strategija Romnija u borbi protiv predsednika Obame?

Vud: „Imate vrlo važna fundamentalna pitanja i koncepte koje će Romni naglašavati u trci protiv predsednika Obame. Prvo će biti uloga američke adminstracije, odnosno države, u životu Amerikanca. To je pitanje koje opterećuje mnoge, kao što je novi zakon o zdravstvu kojim se značajno proširuje uloga države u životu Amerikanaca, ili neki drugi programi za koje mnogi misli da je u njima država angažovana daleko više nego što bi trebalo da bude. Romni će svakako voditi svoju kamapnju na ovom vrlo fundamentalnom pitanju za Amerikance. Druga stvar će biti ekonomija. Uprkos činjenici da je američka privreda ušla u stabiliniju fazu, postoji akutno pitanje još uvek relativno visoke stope nezaposlenosti što će imati veliki uticaj na izborima. Dakle, prvenstvo će imati unutrašnja pitanja, dok će spoljnopolitička biti od sekundarne važnosti.“

Glas Amerike: „Kakav će stav imati Mit Romni prema spoljnoj politici, uključujući i odnose SAD prema Balkanu?

Vud: „Guverner Romni će tokom kampanje isticati da su njemu najvažniji američki bezbednosni interesi. Medjutim, ukoliko on završi kao predsednik Romni, smatram da će postojati veliki stepen konitunuiteta u američkoj spoljnoj politici, koja se, uostalom, formira u okviru odredjenih ograničenja, i često nije isključivo u rukama američkog predsednika. Uzmite, na primer, predsednika Obamu koji je na početku bio spremnan da vodi pregovore daleko više od prethodne adminstracije sa, recimo, Iranom, Severnom Korejom, Rusijom, itd., verujući da će dijalog biti efikasan način za rešavanje problema. Medjutim, ispostavilo se da dijalog nije pokazao rezultate što je nametnulo kontinuitet američke spoljne politike, sa neznatnim razlikama izmedju Obamine i, na primer, Bušove administracije. U pogledu Balkana, verujem da će se nastaviti ista politika sa ciljem da sve zemlje u regionu napreduju ekonomski i da se pridruže Evropskoj uniji i NATO-u, da bi se osigurala reigonalna bezbednost.“

XS
SM
MD
LG