Linkovi

Griboski: Nastavak graničnih incidenata


Incidenti na granici mogu se koristiti u političke i propagandne svrhe: Džozef Griboski
Incidenti na granici mogu se koristiti u političke i propagandne svrhe: Džozef Griboski

Predsednik Inistituta za verska pitanja i javnu politiku, Džozef Griboski, za Glas Amerike komentariše kako se granični incidenti na severu Kosova odražavaju na odnose između Beograda i Prištine.

Griboski: Napetosti u severnom delu Kosova su samo jedna od indikacija nerešenih pitanja izmedju Beograda i Prištine. Granični incidenti će se, bojim se, nastaviti, pošto nema lakog načina da se oni sasvim blokiraju, a mogu se koristiti u propagandne i političke svrhe. Za kosovskog premijera Hašima Tačija je, na primer, vrlo lako da podstakne tenzije u severnom Kosovu u svetlu teške ekonomske situacije u zemlji, nedostatka industrijske baze i ekonomske zavisnosti od medjunarodne zajednice, i na taj način skrene pažnju sa tih gorućih problema, a da istovremeno pokuša da ugrozi dalje pregovore izmedju Beograda i Prištine i druge diplomatske inicijative.

Glas Amerike: U kojoj meri napetost na severu Kosova naglašava etničke podele?

Griboski: Beograd se zalaže za miroljubivo rešenje kosovske problematike, mada bi kao rezultat etničkih napetosti na severu Kosova moglo da dodje do nasilja i u samoj Srbiji, u kojoj takodje postoje ekstremni nacionalnistički elementi. Medjutim, granične incidente ne bi trebalo preuveličavati kao da oni predstavljaju više nego što stvarno jesu. Priština bi mogla da iskoristi ovakvu situaciju da navede Beograd da nesmotrenim reagovanjem blokira ili oteža ulazak Srbije u EU i saradnju sa NATO-om i poremeti njene odnose sa Sjedinjenim Državama. Interesantno je da suprotno Beogradu, Priština ne osudjuje nasilje na Kosovu i da je sadašnja retorika Prištine slična onoj pre nezavisnosti, što će, naravno, ohrabriti ekstremne elemente u Srbiji, pošto njima izgleda da Beograd ne preduzima odgovrajuće mere da bi rešio probleme.

Glas Amerike: Da li predviđate ikakve promene u podršci EU i SAD Prištini ili u njihovim odnosima prema Beogradu?

Griboski: U najnovije vreme, Evropska unija zauzima oštriji stav prema Prištini a ublažava svoj stav prema Beogradu, posebno u svetlu veće saradnje Beograda sa Haškim sudom, nakon hapšenja Mladića i Hadžića. To je svakako doprinelo unapredjenju odnosa Beograda sa Vašingtonom i Briselom. Što se tiče SAD - Balkan više nije prioritetni region i tu postoje otvorene mogućnosti za novo delovanje Beograda - na primer za snažniju diplomatsku aktivnost u Vašingtonu, aktivniji proces upoznavanja Bele kuće i Kongresa sa novom Srbijom, pomaganje rasta srpskog kokusa i što pozitivnije prisustvo Srbije u američkim medijima.

XS
SM
MD
LG