Linkovi

Otkupnine za taoce - da ili ne?


Pobunjenici iz organizacije Nusra front u Siriji drže mirovnjake UN-a kao zarobljenike (arhiva)
Pobunjenici iz organizacije Nusra front u Siriji drže mirovnjake UN-a kao zarobljenike (arhiva)

Dok svetski lideri nastoje da usvoje zajednički odgovor na pretnju od strane ekstremista Islamske države u Iraku i Siriji, vlada prilična neizvesnost u pogledu različitih pristupa kada se radi o isplati otkupnine.

Prošlog meseca, džihadistička grupa je odrubila glavu dvojici Amerikanaca i jednom Britancu. Obe zemlje odbijaju da plate otkupninu. Medjutim postoji neizvesnost u pristupu nekih drugih evropskih zemalja tom pitanju.

Taksista Alan Hening, koji je postao humanitarni radnik, otputovao je prošle godine u Siriju sa jednom humanitarnom grupom. Zarobili su ga pripadnici Islamske države u blizini Idliba.

Hening se pojavio na video snimku Islamske države objavljenom u nedelju na kojem se vidi pogubljenje njegovog sunarodnika Britanca Dejvida Hejnsa dok je Heningu zaprećeno istom sudbinom.

Ovakav sumorni razvoj dogadjaja prethodio je bezbednosnom sastanku u Parizu o situaciji u Iraku. U radio intervjuu francuski ministar inostranih poslova, Loran Fabijus upitan je da odgovori na tvrdnje da Francuska plaća otkupnine terorističkim organizacijama.

"Ne verujem da je predsednik Obama optužio Francusku da je platila otkupninu. Vi kao da imate informaciju koju ja nemam. U svakom slučaju, mogu da potvrdim da Francuska ne plaća otkupnine", poručio je Fabijus.

Medjutim, analitičari kažu da dokazi sugerišu suprotno. Francuski mediji tvrde da je država platila 34 miliona dolara otkupnine za dvojicu francuskih državljana otetih u Nigeru 2010. godine. Stručnjak za evropsku spoljnu politiku Ian Bond objašnjava.

"Ono što smo videli kod Al Kaide u Islamskom Magrebu je da su oni vrlo dobro poslovali zahvaljujući otmicama zapadnih turista na mestima kao što su Niger i Mali i potom skupljali novac od vlada u Evropi. To je veoma negativan fenomen", objašnjava Ian Bond iz Centra za evropsku reformu.

Većina zapadnih zemalja je plaćala otkupnine u prošlosti, kaže analitičar Tomas Heghamer.

"Nijedna zemlja nije nedužna u ovom slučaju. Medjutim, ja mislim da je sada jasno da su neke evropske zemlje to više činile", kaže Heghamer iz norveškog Centra za odbrambena istraživanja.

Najnovija žrtva Islamske države, britanac Dejvid Hejns je otet sa italijanskim kolegom – koji je pušten ranije ove godine. Izvešteno je da je plaćena otkupnina - ali italijanska vlada to nije komentarisala. Britanska vlada navodi da odbija da plati otkupninu.

"Stav Velike Britanije o ovom pitanju je da će isplata otkupnine jednostavno ohrabriti terorističke grupe širom sveta da uzimaju kao taoce britanske državljane i dovesti u opasnost živote još više ljudi", ističe analitičar sa Univerziteta istočnog Londona, Endru Silk.

SAD navode da takodje odbijaju da plate otkupnine. Prošlog meseca Islamska država je pogubila Džejmsa Folija, američkog novinara otetog u Siriji. Njegov poslodavac, Global Post, navodi da je Islamska država tražila 132 miliona dolara za njegovo puštanje na slobodu. Nekoliko dana kasnije njegov kolega novinar, Amerikanac Stiven Sotlof je doživeo istu sudbinu.

Analitičarka Hana Stjuart kaže da se zapadne zemlje nisu složile povodom pitanja isplate otkupnine.

"Idealno, postojao bi medjunarodni konsenzus pa bi možda zapadne liberalne demokratije, koje su mete ove vrste otmice talaca, mogle da se slože da ne plate otkupninu. Medjutim, onda se javlja pitanje suvereniteta jer ne možete reći drugim vladama kako najbolje da zaštite svoje gradjane", smatra analitičarka Hana Stjuart iz društva "Henri Džekson".

Procena američkog Seketarijata za finansije iz 2012. sugeriše da su terorističke organizacije u poslednjih osam godina od otkupnina prikupile oko 120 miliona dolara.

Vašington iznosi argument da mada platiti otkupninu može da spasi život, u krajnjoj liniji to samo pospešuje praksu otmica – sa užasavajućim rezultatima.

XS
SM
MD
LG