Linkovi

Srpski narodni savez pomaže doseljenicima


Generalni direktor Srpskog narodnog saveza Cisi Rebić
Generalni direktor Srpskog narodnog saveza Cisi Rebić

O najstarijoj srpskoj organizacija na američkom kontinentu - Srpskom narodnom savezu i njegovoj misiji, Branko Mikašinović razgovarao je sa generalnom direktorkom te organizacije, Cisi Rebić.

Rebić: “Srpski narodni savez je etnička organizacija, čiji cilj je da obezbedi našim članovima izvesnu finansijsku bezbednost, prvenstveno u vidi životnog osiguranja. Naša organizacija je zasnovana na tom principu pre više od 100 godina, 1906. godine. Pored toga mi promovišemo našu srpsku pravoslavnu veru, pružamo podršku našim crkvama i srpskim organizacijama. Tradicionalno, mi smo uvek bili izvanredna organizacija u pružanju pomoći doseljenicima iz Srbije i Jugoslavije, posebno krajem 19-tog veka”.

Glas Amerike: Gde je i kada Srpski narodni savez osnovan?

Rebić: “Savez je osnovan 1901. godine u MekKisportu u državi Pensilvenija. Prvo su to bile sindikalne filijale, jedna se, na primer, zvala “ Srbobran”, a druga “Sloga”. Dakle bilo ih je nekoliko sa raznim imenima. Najstarija je osnovana 1901, a zatim su se te filijale ujedinile1929. godine kao Srpski narodni savez”.

Glas Amerike: Kakve koristi imaju članovi saveza od učlanjenja?

Srpski narodni savez pomaže doseljenicima
Srpski narodni savez pomaže doseljenicima


Rebić: “Kada su doseljenici počeli da pristižu krajem 19. i početkom 20. veka godina, oni su se zapošljavali u industrijskim gradovima, kao što su Čikago, Pitsburg, Geri, u državama Minesota i Montana. Tada nisu postojali sindikati i mnogi od tih poslova su bili opasni, kako po život, tako i po zdravlje. Doseljenici su imali teškoće da obezbede sebi životno osiguranje, tako da su osnovali sindikalne filijale radi zažtite doseljenika, a to je bio jedan od osnovnih ciljeva. Međutim, kasnije, doseljenci su izgradili svoje crkve, živeli u svojim zajednicama, da bi imali sa kim da se druže i imali podršku ljudi koji su govorili isti jezik i imali istu veru. Oni su nastojali da sačuvaju svoju tradiciju, slavu, kulturu, folklor, tako da su te filijale imale dvojni cilj”.

Glas Amerike:
Da li su se Srpski narodni savez, pa i njegova svrha promenili proteklih godina i na šta se ta organizacija sada fokusira?

Rebić: “Savez se prilagodio promenama, pošto su sada mnoga bezbednosna pitanja na radnim mestima regulisana od strane države. Životno osiguranje sada ne pokriva prvenstveno opasna i teška radna mesta, već jednostavno pruža dodatnu finansijsku sigurnost porodicama, posebno u slučaju udesa. Savez ima sporazum sa ulagačima, odnosno ako srpske organizacije ili pojedinci ulože svoj novac kod nas, mi obezbeđujemo daleko veću kamatnu stopu od običnih banaka. Na primer, naša kamatna stopa je sada četiri odsto, a ovdašnje banke jedva da daju jedan procenat. Mi finansijski rastemo brzo i nudimo zajmove srpskim zajednicama za izgradnju crkava, domova, američko-srpskih klubova i tako dalje”.

Glas Amerike:
Šta bi ste mogli da nam kažete o “Amerikanskom Srbobranu”, listu koji objavljuje Srpski narodni savez?

Rebić: “Amerikanski Srbobran” je osnovan 1906. godine i to je jedina kontinuirana publikacija koja se objavljuje u Americi na srpskom jeziku, pisan ćirilicom. Ustvari, “Srbobran” ima dve sekcije, srpsku i englesku, spoljna je engleska, a unutrašnja srpska. Mi se ponosimo tim listom, i to je način da članovi naše organizacije budu u kontaktu, da znaju šta se dešava u srpskoj zajednici širom Amerike. Mi imamo više od 12.000 članova u SAD i Kanadi, a neki su i u Srbiji. Nadamo se da će nam se još više članova pridružiti iz otadžbine. Imamao i veb sajt, i želeli bi da tokom vremena “Srbobaran” bude na našem sajtu, tako da svako može da mu ima pristup i da ga čita”.

XS
SM
MD
LG